Već smo danas imali priliku vidjeti kako zima pokazuje zube, hladniji dani su došli a zahlađenje nas tek čeka. Uskoro možemo očekivati i prvi snijeg obzirom da ulazimo u oktobar mjesec a evo kada ga možemo očekivati. Jeste li poželjeli?
Dolazak Zime u Srbiju: Prognoza i Očekivanja
Srbija se priprema za dolazak hladnijeg vremena, s naglašenim promjenama koje će biti vidljive već u četvrtak i petak. Očekivane snežne padavine, pogotovo na jugozapadu i jugu zemlje, donijeće značajan snežni pokrivač na višim planinskim područjima, koji bi mogao dostići čak do pola metra.
Ove promjene najavio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ), čija prognoza predviđa promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima, s tim da će kiša biti prisutna u većem dijelu zemlje od četvrtka do subote.
Meteorolog Slobodan Sovilj objašnjava da će jutarnje temperature biti između četiri i devet stepeni Celzijusa, dok će maksimalne temperature dostići između 16 i 21 stepen. Ove temperature su nešto niže u odnosu na prosjek za ovo doba godine.
Očekuje se da će druga polovina sedmice donijeti još izraženije zahlađenje, uz naglasak na hladni talas koji će biti najizraženiji u četvrtak i petak. Uzrok tome je jaka ciklonska aktivnost u Sredozemlju, koja će donijeti obilne padavine centralnoj Srbiji, a na planinama i jak snijeg.
Snežne padavine očekuju se 2. i 3. oktobra, prvo u Tutinu, Novom Pazaru, raškoj oblasti, Novoj Varoši, Sjenici, zlatiborskom kraju i na drugim planinama.
Granica snega može se spustiti na 800 do 900 metara nadmorske visine, s očekivanim snežnim pokrivačem od 20 do 40 centimetara, dok se na planinama višim od 1.500 metara može formirati pokrivač do pola metra.
Ove količine padavina su značajne za početak oktobra, iako Sovilj napominje da, iako ovo neće biti najraniji prvi snijeg, hladan prodor može biti najintenzivniji zabilježen u ovom periodu u povijesti meteoroloških mjerenja.
Očekuje se da će snažna oblačnost s padavinama trajati do subote ujutro, nakon čega će uslijediti postepeno razvedravanje. Međutim, prohladno vrijeme zadržaće se u prvoj polovini oktobra, iako neće biti tako hladno kao u četvrtak i petak.
Minimalne temperature u nižim predjelima očekuju se od sedam do 13 stepeni, u brdovitim područjima od dva do sedam, dok će na planinama biti između -1 i dva stepena.
Uz pojačanu ciklonsku aktivnost koja donosi padavine, postoji mogućnost da druga polovina oktobra donese tzv. “miholjsko ljeto”, koje bi moglo potrajati i do novembra kada ga nazivamo “zlatna jesen”. Ovaj period karakterišu topliji dani s više sunčanih intervala, što može biti prijatna promjena nakon hladnog talasa.
Za mnoge će ovo biti prilika da uživaju u prirodi prije dolaska prave zime.
Kako se vremenske prilike mogu brzo promijeniti, preporučuje se da građani prate najnovije prognoze RHMZ-a i da se pripreme za hladnije vrijeme. Topla odjeća i obuća postat će neophodni pratioci, dok će kišobrani biti korisni uslijed očekivanih padavina.
Ovakva dinamična vremenska situacija uvijek nosi određene izazove, ali i podsjeća na nepredvidivost klime u našem regionu. Posebno je važno obratiti pažnju na pripremu infrastrukture i vozila za zimske uslove kako bi se izbjegli problemi u prometu i osigurala sigurnost građana.
Jedan od najpoznatijih primjera ekstremnog snijega na Balkanu jeste onaj iz februara 2012. godine, kada je gotovo cijela regija bila pod bijelim pokrivačem. Posebno su tada zabilježeni rekordi u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na dijelovima Srbije. U crnogorskom gradu Kolašinu, snježni pokrivač je premašio visinu od 2,5 metra, dok je na planinskim predjelima poput Žabljaka i Durmitora snijeg dosezao i do metar i po više od čovjeka. Ljudi su se tada kretali kroz tunele koje su kopali lopatama, jer su kuće bile zatrpane do krovova. Ta zima ostala je upamćena kao jedna od najtežih u novijoj historiji Balkana, jer su temperature bile rekordno niske, a snježni nanosi paralisali su saobraćaj i doveli do nestašica hrane i lijekova u mnogim mjestima.
Ipak, još stariji podaci govore da je na pojedinim planinskim masivima Balkana snijeg znao dostići gotovo nevjerovatne visine. Na primjer, u Crnoj Gori, Žabljak se često navodi kao “prijestolnica snijega Balkana”. Tamo je zabilježeno da snježni pokrivač ponekad prelazi 4 metra, što ga čini jednim od najzanimljivijih mjesta za istraživače ekstremnih vremenskih pojava. Slične pojave bilježene su i na planinama Bosne i Hercegovine, naročito na Prenju, Vranici, Vlašiću i Bjelašnici, gdje se snijeg zbog specifične nadmorske visine i klime zadržava mjesecima, a visina mu nekada prelazi 2 metra.
U Srbiji, Kopaonik i Zlatibor poznati su po jakim zimama, ali se posebno pamti snježna oluja iz 1954. godine, kada su cijela sela bila odsječena i kada su vojnici morali avionima dopremati hranu i osnovne potrepštine. U Hrvatskoj, Gorski kotar i Lika su područja gdje snijeg obično pokazuje svoju moć – Gospić je često bilježio rekorde, a 2012. godine izmjerena je visina snijega od 1,5 metar, što je za gradsko područje bila prava rijetkost.
Još jedna zanimljivost vezana za balkanske snježne rekorde jeste pojava tzv. snježnih lavina, koje se formiraju na strmim planinskim padinama. Najčešće se događaju u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, a u prošlosti su odnijele i brojne živote. Ljudi su naučili da žive u skladu sa tim zimskim ekstremima, pa su stare kuće u planinskim predjelima često imale jako kose krovove, kako bi se snijeg lakše otklizao i ne bi opteretio konstrukciju.
Današnji rekordi pokazuju da su ekstremne zime na Balkanu rijetke, ali kada se dogode, ostaju duboko urezane u pamćenje ljudi. Najveći snijeg ikada na Balkanu mjeri se u metrima, i to ne samo u planinama nego ponekad i u gradovima. Takvi događaji spajaju ljude, jer se sela pretvaraju u zajednice gdje svi pomažu jedni drugima – čiste puteve, dijele hranu i grijanje. Upravo ta solidarnost često ostaje kao najljepše sjećanje, čak i kada su uslovi bili najteži.
U konačnici, iako snijeg zna biti prijetnja, on je i simbol prirodne snage Balkana. Najveći snjegovi podsjećaju nas da čovjek, bez obzira na sav tehnološki napredak, i dalje ostaje malen pred silinom prirode. A za one koji vole prirodu i planine, ovi rekordi su i razlog divljenja – jer malo je mjesta u Evropi gdje se može vidjeti takva bjelina, tišina i snježna veličanstvenost kao na Balkanu.
