Da li ste upoznati šta su poklade? Sigurno znate za poklade a možda ih čak i obilježavate. U pitanju je tradicija, odnosno skup tradicionalnih običaja koji obuhvataju tradicionalna jela, odijela i kostime i događaje. U ovom članku vam donosimo malo više o običajima, kao i o tome koje običaje ne smijete izostaviti.
Tradicionalni Božićni Običaji: Poklade i Njihovo Značenje
Dolazak Božićnog posta donosi sa sobom mnoge običaje koji su duboko ukorijenjeni u kulturi i tradiciji pravoslavnih zajednica širom svijeta. Jedan od takvih značajnih običaja je praznik poznat kao Poklade.
Ovaj dan nije samo početak perioda duhovnog posta, već i trenutak kada se slavi zajedništvo, veselje i zaštita od negativnih sila koje, prema narodnim vjerovanjima, postaju posebno izražene u ovom periodu.
Poklade se obično obilježavaju velikim porodičnim okupljanjima i raznim ritualima koji imaju za cilj da očuvaju harmoniju i blagostanje u zajednici.
Jedna od glavnih karakteristika Poklada je organizacija bogatih večera. Tradicionalno, porodica i prijatelji se okupljaju oko stola prepunog raskošnih jela, što simbolizira obilje i zadovoljstvo prije početka posta. Ovakvi obroci su prilika za jačanje porodičnih veza i izražavanje zahvalnosti za sve blagodati koje su im podarene tokom godine.
U nekim zajednicama, posebna pažnja se posvećuje pripremi jela od mesa i mliječnih proizvoda, poznatih kao “mrsna jela”, koja simboliziraju obilje i radost prije duhovnog čišćenja koje slijedi.
Pored gozbi, Poklade su vrijeme kada se organiziraju razne povorke i maskirani događaji. Ovi događaji često imaju korijene u paganskim običajima i služe kao način za odbijanje zlih duhova.
U mnogim evropskim zemljama, poput Italije i Francuske, ali i u Latinskoj Americi, ovaj period je obilježen brojnim festima, paradama i maskenbalima. Maske koje se nose tokom tih događaja simboliziraju borbu protiv zlih sila i postale su nezaobilazni dio pokladnog identiteta.
U Srbiji, maskirane povorke su prilika za smijeh i zabavu, gdje sudionici obilaze kuće, pjevaju i primaju darove od domaćina kao znak gostoljubivosti i zajedništva.
Na Kosovu, povorke često podsjećaju na tradicionalne svadbe, dok se u Homolju prakticira skakanje preko vatre, što je simbol pročišćenja. Ovi običaji, iako različiti u detaljima, svi dijele zajedničku svrhu: ući u period posta sa čistim umom i duhom.
U mnogim delovima Srbije, kao što su Popovo polje i Vojvodina, poznati su običaji “mečkara”, gdje sudionici s crnim licima i starim odijelima imitiraju zle duhove koje treba otjerati. Ovi rituali su prilika za zajednicu da oprosti grijehe iz prošlosti i započne novi duhovni ciklus.
Uživanje u hrani i piću tokom Poklada simbolizira oslobađanje od svakodnevnih briga. To je trenutak kada se ljudi prepuštaju radosti života, a maskirane povorke i pjesma dodatno unose duh veselja u zajednicu.
U domaćinstvima se pripremaju raznovrsna jela, uključujući i specijalitet poznat kao “beli mrs”, koji simbolizira obilje i početak novog ciklusa.
Slični običaji praktikuju se i u Rusiji, gdje se Poklade obilježavaju praznikom Maslenica, kada se spaljuju lutke od slame sa simboličkim značenjima, čime se označava kraj zime i početak novog proljeća.
Poklade predstavljaju period kada se zajednice okupljaju u duhu radosti, zahvalnosti i zajedništva, pripremajući se za duhovno putovanje koje predstoji. To je vrijeme kada se sve negativno ostavlja iza sebe, a ljudi ulaze u post s čistim srcem i dušom.
Običaji i rituali koji prate Poklade čuvaju kulturno nasljeđe i prenose se s generacije na generaciju, čineći ovaj praznik jedinstvenim izrazom duhovnosti i tradicije. Kroz slavlje, pjesmu i ples, Poklade postaju simbol novog početka i žive povezanosti ljudi s njihovim korijenima.
Poklade na Balkanu predstavljaju jedan od najstarijih i najtoplijih običaja koji su se zadržali do danas, uprkos svim promjenama vremena i načina života. To je vrijeme kada se završava jedan ciklus i počinje drugi, kada se ljudi okupljaju, jedu, opraštaju i pripremaju za post koji slijedi. U običnom narodnom govoru poklade su dan kada se „opraštamo od mrsne hrane“, ali njihova suština je mnogo dublja od same trpeze. U mnogim krajevima Balkana poklade povezuju porodice, komšije i čitave zajednice kroz običaje koji nose i duhovnu i simboličnu težinu.
Ljudi se na poklade tradicionalno okupljaju oko bogate mrsne trpeze, jer poslije toga slijedi period posta, uzdržanja i smirivanja svakodnevnih navika. U nekim mjestima se spremaju posebna jela koja se jedu samo na taj dan, a žene u kući često pripremaju kolače koji se vezuju upravo za poklade. Obilje hrane na stolu nije samo stvar običaja, nego simbol radosti, zajedništva i zahvalnosti za sve što je protekla godina donijela. Mnogi vjeruju da se poklade obilježavaju da bi čovjek u post ušao čistijeg srca, mirnije glave i bez tereta.
Iako su poklade vezane za crkveni kalendar, one su kroz vijekove u narodnom životu poprimile i društvenu dimenziju. Nekada su se organizovala igranja, sijela, okupljanja mladih, a u nekim krajevima čak i razni maskirani običaji koji podsjećaju na karnevalske tradicije. Posebno je zanimljivo što se u mnogim selima vjeruje da se na poklade valja posebno paziti na odnose s ljudima, jer je to vrijeme kada se prašta i traži oproštaj. Čovjek bi trebao da u post uđe bez zamjerki i svađa, pa se poklade koriste kao prilika da se stvari „ispeglaju“ i smire.
U nekim pravoslavnim krajevima Balkana postoji običaj da se uveče pravi malo, skromnije okupljanje, često uz paljenje svijeće i kratku molitvu, gdje porodica moli za mir, snagu u postu i blagostanje u kući. Stariji kažu da su poklade dan kada se najlakše ostavlja ono loše iza sebe i kada se, makar na kratko, kuća napuni nekom posebnom tišinom i toplinom. Taj osjećaj da stari teret ostaje iza, a nešto novo počinje, čini da poklade budu mnogo više od kalendarskog običaja.
Na Balkanu se poklade različito obilježavaju od kraja do kraja, ali svuda nose iste poruke – zajedništvo, priprema, smirenje i odnos prema sebi i drugima. Nisu to samo stari običaji koje je vrijeme pregazilo; naprotiv, u modernom svijetu, punom brzine i stresa, poklade podsjećaju čovjeka da se na trenutak zaustavi, sabere i pripremi za novu fazu. Zbog toga su poklade i danas, kao i nekad, važan trenutak u godini, kada se domaće kuće napune mirisima hrane, smijehom, tišinom i onim nečim nevidljivim što se prenosi s koljena na koljeno.
