VIC DANA: Hotel u Dalmaciji

Jedna jako duhovit priča večeras vas slijedi a radnja je smještena ni manje ni više nego u Dalmaciji. Poznat je balkanski humor koji uključuje Dalmatince, a nepoznati autori ove priče odlučili su se poigrati sa dalmatinskim ugostiteljstvom u kombinaciji sa dobrim humorom.

Vlasnik: A ne ne, nije baš tako. Šime ne dobije ništa, po 100 eura idu Stipi i Anti da njega drže jer ni Šimi nije baš drago.

Dalmacija – srce Jadrana, spoj istorije, prirode i mediteranskog načina života

Kada se pomene Jadran i jug Hrvatske, gotovo svako najprije pomisli na Dalmaciju – regiju koja je kroz vijekove očaravala moreplovce, pjesnike, trgovce, osvajače i turiste. To je prostor na kojem se susreću planina i more, maslina i vinova loza, kamene kuće i kristalno plavo more. Dalmacija nije samo geografski pojam, ona je i osjećaj – miris borovine, okus vina, zvuk klape i pogled na beskrajno plavetnilo.

U ovom jako, jako dugom tekstu pružiću ti sveobuhvatan pogled na Dalmaciju – njenu geografiju, istoriju, kulturu, gradove, običaje, prirodu, turizam i simboliku koju nosi.

1. Geografski položaj i prirodne osobine

Dalmacija se prostire duž istočne obale Jadranskog mora, od otprilike otoka Paga i rijeke Zrmanje na sjeveru, pa sve do Prevlake na krajnjem jugu Hrvatske. Obuhvata obalni pojas, brojna ostrva i zaleđe koje se proteže do planinskog masiva Dinarida.

• Obala: poznata po svojoj razvedenosti, s mnoštvom zaliva, uvala i rtova.

• Ostrva: više od 500, među njima najpoznatiji su Hvar, Brač, Korčula, Vis, Mljet i Pag.

• Planine: Velebit, Biokovo, Mosor i Dinara daju pejzažu dramatičnost, ali i štite obalu od hladnih vjetrova s kontinenta.

• Klima: tipično mediteranska – topla i suha ljeta, blage i kišovite zime. Sunčanih dana ima preko 260 godišnje, što Dalmaciju čini jednim od najsunčanijih dijelova Evrope.

2. Istorijski značaj

Dalmacija je bila poprište mnogih istorijskih događaja i susretište različitih kultura.

• Antika: Grci su ovdje osnovali kolonije, a Rimljani su Dalmaciju učinili važnom provincijom. U Splitu se i danas nalazi Dioklecijanova palača, jedno od najvećih rimskih arhitektonskih čuda.

• Srednji vijek: područje su dijelile razne sile – Bizant, hrvatski vladari, Mlečani i Ugarska. Gradovi poput Dubrovnika, Zadra i Splita razvijali su trgovinu, kulturu i umjetnost.

• Dubrovnik: posebna priča, jer je Dubrovačka Republika bila jedinstvena pomorska sila, poznata po diplomaciji, književnosti i arhitekturi.

• Osmansko carstvo: unutrašnjost Dalmacije stoljećima je bila pogranična zona s Osmanskim carstvom.

• Moderna vremena: Dalmacija je kroz XIX i XX vijek bila u sastavu Austro-Ugarske, kasnije Kraljevine SHS i Jugoslavije, a danas pripada Hrvatskoj.

3. Glavni gradovi i biseri Dalmacije

• Zadar: grad sa hiljadugodišnjom istorijom, poznat po rimskim forumima, crkvi sv. Donata i modernim instalacijama poput „Morskih orgulja“ i „Pozdrava Suncu“.

• Šibenik: jedini grad na jadranskoj obali koji su osnovali Hrvati, s veličanstvenom katedralom sv. Jakova pod UNESCO zaštitom.

• Split: drugi najveći grad Hrvatske, s Dioklecijanovom palačom kao srcem grada, te važan kulturni, ekonomski i turistički centar.

• Dubrovnik: „biser Jadrana“, svjetski poznat po starom gradu, bedemima i bogatoj istoriji. Danas jedno od najposjećenijih turističkih odredišta na Mediteranu.

• Makarska: smještena podno Biokova, poznata po plažama i turističkoj Makarskoj rivijeri.

• Ostrva: Hvar (poznat po noćnom životu i lavandi), Brač (s plažom Zlatni rat), Korčula (rodno mjesto Marka Pola, prema legendi), Vis (nekada vojna baza, danas netaknuti raj), Mljet (s nacionalnim parkom i jezerima).

4. Kultura i običaji

Dalmacija je iznjedrila specifičnu kulturu koja je spojila mediteranske i balkanske elemente.

• Klapsko pjevanje: tradicionalno višeglasno pjevanje, upisano na UNESCO listu nematerijalne baštine.

• Kamen i arhitektura: gradnja u kamenu karakteristična je za dalmatinska sela i gradove, a kamen iz bračkih kamenoloma korišten je čak i za Bijelu kuću u Washingtonu.

• Masline i vino: maslinarstvo i vinogradarstvo tradicija su stara više od 2000 godina.

• Ribarstvo: mnoge obitelji stoljećima su živjele od mora, a ribarske fešte i dalje su dio kulturnog identiteta.

• Običaji: fešte, pučke svetkovine, crkveni procesiji, ali i svakodnevni rituali poput druženja uz kafu na rivi ili kartaških igara u hladu.

5. Hrana i gastronomija

Dalmatinska kuhinja je jednostavna, zdrava i ukusna – pravi primjer mediteranske ishrane.

• Riba i plodovi mora: od sardina do jastoga, pripremljenih na gradele ili kuhani na „lešo“.

• Maslinovo ulje: osnova svake kuhinje.

• Pršut i sir: posebno poznat paški sir i dalmatinski pršut suhomesnatog mirisa.

• Janjetina: posebno cijenjena „paška janjetina“.

• Vino: autohtone sorte poput Plavca malog, Pošipa, Dingača i Maraštine.

6. Turizam u Dalmaciji

Turizam je danas glavna privredna grana Dalmacije. Svake godine milioni turista posjećuju dalmatinsku obalu i ostrva.

• Plaže: od šljunčanih do pješčanih, s kristalno čistim morem.

• Nacionalni parkovi: Krka, Mljet, Paklenica, Kornati – svaki sa svojom prirodnom ljepotom.

• Aktivni turizam: planinarenje po Biokovu, ronjenje oko Visa, biciklizam na Hvaru.

• Kulturni turizam: festivali, muzeji, stare tvrđave i bedemi.

• Filmski turizam: Dubrovnik je svjetski poznat kao kulisa za „Game of Thrones“.

7. Dalmacija u umjetnosti i književnosti

Dalmacija je inspirisala mnoge pjesnike, pisce i slikare. Književnici poput Marka Marulića, Tina Ujevića i Vladimira Nazora crpili su nadahnuće iz dalmatinskih pejzaža i ljudi. Klape i tamburaši ovjekovječili su duh dalmatinskih večeri u pjesmama.

8. Zaleđe Dalmacije

Iako je obala najpoznatija, zaleđe Dalmacije – područje Dalmatinske zagore – skriva poseban šarm. To su sela u kojima su ljudi stoljećima živjeli od zemlje, uz pjesmu ganga, uz vino i kamen. Iz tih krajeva potekli su mnogi poznati sportisti, političari i umjetnici. Zagora simbolizuje čvrstinu i tradiciju, dok obala simbolizuje otvorenost i moreplovstvo.

9. Mentalitet Dalmatinaca

Dalmatinci su poznati po svom specifičnom temperamentu. Oni su veseli, srdačni, opušteni, skloni humoru i pjesmi, ali i ponosni, temperamentni i ponekad tvrdoglavi. Njihov životni moto često se svodi na „fjaku“ – stanje opuštenosti i mira, uživanja u trenutku i nedostatka stresa.

Dalmacija je regija u kojoj se susreću prirodne ljepote, istorija duga milenijumima i duh ljudi koji su oblikovali njenu posebnost. Od rimskih spomenika i srednjovjekovnih gradova, preko maslinika i vinograda, pa do pjesme klapa i mirisa mora – sve u Dalmaciji priča priču koja ostaje duboko urezana u sjećanje svakog ko je doživi.

Ona je, istovremeno, i mjesto za život i mjesto za sanjarenje. Dalmacija je mediteranski dragulj koji traje i koji će uvijek imati posebno mjesto u srcima onih koji je posjete, ali i onih koji je zauvijek nose u sebi.