Jedna basna je ponovo na repertoaru. Poznato je da su basne priče gdje životinje preuzimaju ljudske osobine i imitiraju svakodnevni život. U ovoj priči banda puževa je napala kornjaču. Jasno vam je odmah da se ovdje radi o humoru, ne zna se ko je sporiji, puž ili kornjača. Evo kako je to izgledalo.
–Stvarno nemam pojma, sve se desilo u sekundi.
KORNJAČE – TIHI PUTNICI KROZ VJEKOVE
Kornjače su jedno od najstarijih živih bića na našoj planeti. Pojavile su se prije više od 200 miliona godina, u doba kada su dinosauri još uvijek vladali Zemljom, i uspjele su da prežive brojne kataklizme, ledena doba i evolutivne promjene. Njihova karakteristična ljuštura, spor pokret i dug život učinili su ih simbolom mudrosti, strpljenja i izdržljivosti u mnogim kulturama širom svijeta.
U ovom jako, jako dugom tekstu zavirićemo u svijet kornjača: njihovu biologiju, vrste, staništa, način života, ulogu u ekosistemu, kao i mitove i simbole koje su ljudi vezivali za ova fascinantna stvorenja.
1. PORIJEKLO I EVOLUCIJA
Kornjače pripadaju redu Testudines. Njihova fosilna istorija duga je preko 200 miliona godina, što znači da su starije od mnogih sisara i ptica. Naučnici vjeruju da su kornjače preživjele zahvaljujući svojoj zaštitnoj oklopnoj ljušturi i sposobnosti da se prilagode različitim uslovima života – od pustinjskog pijeska, preko tropskih šuma, pa sve do okeanskih dubina.
Najraniji fosili pokazuju da su kornjače nekada imale zube, dok današnje vrste nemaju – njihova usta završavaju se oštrim rožnatim kljunom, kojim grizu i kidaju hranu.
2. GRAĐA TIJELA – LJUSKA KAO TVRĐAVA
Najprepoznatljivija karakteristika kornjača je njihova ljuštura (oklop), koja je sastavljena od dva dijela:
-
karapaks (gornji dio),
-
plastron (donji dio).
Ljuštura je građena od kostiju i rožnatih ploča koje su čvrsto srasle sa skeletom, što znači da kornjača nikada ne može da je skine – ona je sastavni dio njenog tijela. Ljuštura služi kao zaštita od predatora, ali i kao stabilizator u vodi.
Kornjače dišu plućima, a ne kroz ljušturu, što je česta zabluda. Međutim, njihovo disanje je posebno jer mišići moraju da rade i u skučenom prostoru unutar oklopa.
3. RAZNOLIKOST VRSTA
Danas postoji oko 360 poznatih vrsta kornjača, koje su podijeljene u dvije velike grupe:
-
Kopnene kornjače (Testudinidae) – poznate po masivnim nogama i sporom kretanju.
-
Vodene i morske kornjače – prilagođene plivanju, sa perajima ili pljosnatim nogama.
Neke od najpoznatijih vrsta:
-
Morske kornjače (npr. zelena morska kornjača, glavata želva, kožasta kornjača – najveća na svijetu, teška i preko 700 kg).
-
Kopnene kornjače (npr. aldabra i galapagoske džinovske kornjače, koje žive i preko 150 godina).
-
Slatkovodne kornjače (npr. barske kornjače koje nastanjuju rijeke i jezera širom svijeta).
4. STANIŠTA
Kornjače nastanjuju gotovo cijelu planetu, osim najhladnijih područja. Možemo ih pronaći u:
-
tropskim morima,
-
pustinjama,
-
rijekama i jezerima,
-
šumama i savanama.
Morske kornjače su migratori koji prelaze i hiljade kilometara kako bi stigle do mjesta gdje polažu jaja. Kopnene kornjače, s druge strane, uglavnom vode miran život na ograničenim područjima.
5. ISHRANA
Ishrana zavisi od vrste:
-
Kopnene kornjače uglavnom su biljojedi (jedu travu, povrće, voće, kaktuse).
-
Vodene i morske kornjače mogu biti svejedi – jedu biljke, alge, ali i meduze, rakove i male ribe.
-
Kožasta morska kornjača specijalizovala se za ishranu meduzama i može pojesti i nekoliko kilograma dnevno.
Njihov metabolizam je spor, pa mogu dugo izdržati bez hrane.
6. RAZMNOŽAVANJE
Kornjače su poznate po tome što polažu jaja u pijesak ili zemlju. Morske kornjače, na primjer, izlaze na plaže pod okriljem noći, kopaju rupe i polažu na desetine jaja. Nakon nekoliko sedmica, male kornjačice izlegu se i instinktivno kreću ka moru.
Zanimljivo je da temperatura gnijezda određuje pol mladunaca: toplija gnijezda obično proizvode ženke, a hladnija mužjake.
7. DUGOVJEČNOST
Kornjače su među najdugovječnijim životinjama na svijetu. Kopnene džinovske kornjače mogu živjeti i preko 150 godina, dok morske kornjače često dožive više od 70–100 godina. Njihova dugovječnost povezana je sa sporim metabolizmom, mirnim načinom života i prirodnom zaštitom.
8. PREDATORI I PRIJETNJE
Prirodni neprijatelji kornjača su krokodili, velike ptice grabljivice i neke vrste sisara. Međutim, danas je najveća prijetnja čovjek:
-
uništavanje staništa (urbanizacija, krčenje šuma),
-
zagađenje mora plastikom (mnoge morske kornjače umiru gutajući plastične kese koje zamijene za meduze),
-
lov i trgovina (za hranu, suvenire, ljušture),
-
klimatske promjene (povećanje temperature utiče na omjer polova kod mladunaca).
Zbog ovih prijetnji, mnoge vrste kornjača danas su ugrožene i nalaze se na crvenim listama IUCN-a.
9. KORNJAČE U MITOLOGIJI I KULTURI
Kornjače su imale posebno mjesto u ljudskoj simbolici:
-
U mnogim azijskim kulturama simbolizuju mudrost, dug život i stabilnost.
-
U kineskoj mitologiji kornjača je jedno od četiri sveta stvorenja i povezuje se s dugovječnošću.
-
U indijskim predanjima, svijet počiva na leđima džinovske kornjače.
-
U američkoj indijanskoj tradiciji, kornjača je temelj svijeta i majka zemlje.
10. KORNJAČE KAO KUĆNI LJUBIMCI
Mnoge manje vrste barskih i kopnenih kornjača drže se kao ljubimci. Ipak, njihova njega zahtijeva posebne uslove: toplotu, UV svjetlost, pravilnu ishranu i dovoljno prostora. Kornjače rastu sporo, ali žive dugo, pa vlasnici moraju biti spremni na višedecenijsku obavezu.
Kornjače su više od „sporih životinja sa oklopom“. One su živi svjedoci istorije planete, bića koja su preživjela epohe i koja i danas osvajaju ljude svojom mirnoćom i snagom. Njihov život je lekcija o strpljenju, prilagodljivosti i dugovječnosti.
U vremenu kada mnoge vrste nestaju zbog ljudske aktivnosti, očuvanje kornjača postaje ne samo ekološki zadatak, već i moralna obaveza – da sačuvamo ova veličanstvena bića koja nas podsjećaju da je priroda starija i mudrija od čovjeka.
