Dejan Karaklajić živio je između filma, velikih ljubavi i inostranstva: Njegov privatni život bio je gotovo kao filmski scenario
Postoje ljudi iz svijeta filma čiji privatni život s vremenom postane gotovo jednako poznat kao njihova profesionalna biografija. Dejan Karaklajić svakako pripada toj grupi. Kao reditelj, scenarista i producent ostavio je snažan trag u jugoslovenskoj i srpskoj kinematografiji, ali javnost ga je decenijama pratila i zbog burnog emotivnog života.
Bio je povezan sa nekim od najpoznatijih žena svog vremena, od velikih glumica do međunarodno poznatih ljepotica, a kroz život je prolazio između Beograda, Amerike, Norveške i drugih sredina.
Zbog toga njegova biografija ne izgleda kao klasična priča o filmskom autoru, već kao spoj umjetnosti, ljubavi, porodičnih lomova, putovanja i stalnog traženja mjesta kojem pripada.
Reditelj filmova koje je pamtila cijela Jugoslavija
Karaklajić je generacijama gledalaca ostao poznat po naslovima koji su obilježili domaću kinematografiju.
Među njima se posebno izdvajaju Ljubavni život Budimira Trajkovića i Erogena zona, filmovi koji su stekli veliku popularnost i ostali dio kolektivne televizijske i filmske memorije.
Njegovo ime vezuje se i za velike produkcije svog vremena, kao i za televizijski rad koji je kasnije ponovo približio Karaklajića široj publici.
Nova generacija gledalaca upoznala ga je kroz projekat Tajna vinove loze, seriju koja je privukla veliku pažnju publike i pokazala da autor sa dugom karijerom može pronaći mjesto i u sasvim drugačijem televizijskom vremenu.
Zanimljivo je da je njegov profesionalni život često pratio ono što se događalo privatno.
Dok je radio na filmovima o ljubavi, odnosima i ljudskim slabostima, njegov vlastiti emotivni život bio je daleko od jednostavnog.
Neda Arnerić ostala je važan dio njegovog života i nakon razvoda
Jedna od najpoznatijih ljubavnih priča iz Karaklajićeve mladosti vezana je za Nedu Arnerić.
Neda je tada već bila jedna od najprepoznatljivijih glumica jugoslovenskog filma. Njena ljepota i glumački talenat učinili su je zvijezdom još u veoma mladim godinama.
Veza sa Karaklajićem prerasla je u brak, ali zajednički život nije trajao dugo.
Njih dvoje razveli su se nakon nekoliko godina.
Ono što je, međutim, mnogo neobičnije jeste činjenica da razvod nije prerastao u trajno neprijateljstvo.
Naprotiv, Karaklajić je kasnije govorio o Nedi sa velikom toplinom, opisujući je kao osobu bez sujete i naglašavajući da su i nakon završetka braka ostali bliski.
Još zanimljiviji detalj odnosio se na Nedin odnos sa njegovom porodicom.
Karaklajić je svojevremeno pričao da su Neda, njegova majka i baka dijelile isti datum rođenja, a njihova međusobna bliskost nije nestala ni nakon razvoda.
Neda je nastavila posjećivati njegovu porodicu i družiti se s njima.
Takav odnos možda najbolje pokazuje da nije svaki prekid nužno i potpuni kraj odnosa između dvoje ljudi.
Ljubav sa Tanjom Bošković donijela mu je dvoje djece
Još jedna velika glumica koja je obilježila Karaklajićev privatni život bila je Tanja Bošković.
Njihov odnos bio je mnogo više od prolazne romanse.
Iz zajednice su dobili dvoje djece, kćerku Lanu i sina Đorđa.
Lana je kasnije izabrala glumački put, nastavljajući porodičnu povezanost sa scenom i umjetnošću, dok je Đorđe krenuo drugim profesionalnim putem.
Veza Tanje i Dejana ipak nije opstala.
Tanja je u intervjuima govorila o njihovom odnosu kroz spoj emocije i humora, a jedna od rečenica koja se često citirala bila je da joj je bivši partner govorio kako je ona zapravo „udata za pozorište“.
Ta opaska možda zvuči kao šala, ali iza nje se krije mnogo ozbiljniji problem koji prati brojne umjetničke brakove.
Gluma i režija često podrazumijevaju snimanja, probe, putovanja i dugotrajna odsustva. Kada su oba partnera profesionalno vezana za takav ritam, svakodnevni porodični život veoma lako postaje komplikovan.
Karijera u inostranstvu imala je cijenu
Karaklajić je dio života proveo van Srbije i Jugoslavije, gradeći profesionalne i privatne veze u inostranstvu.
To mu je otvorilo nove mogućnosti, ali je istovremeno značilo i razdvojenost od djece.
Kasnije je otvoreno priznavao da mu je upravo taj dio života teško padao.
Djeca su ga posjećivala, on je dolazio njima, kontakti su postojali, ali osjećaj kontinuiteta porodičnog života bio je mnogo teže održati.
Takva priznanja daju potpuno drugačiju dimenziju glamuroznoj predstavi o životu filmskih ljudi.
Sa strane život između Amerike, Evrope i velikih filmskih projekata može djelovati uzbudljivo.
Ali za roditelja koji nije svakodnevno prisutan dok mu djeca odrastaju, isti život može imati sasvim drugačiju cijenu.
Karaklajić je upravo o tome govorio bez pokušaja uljepšavanja, priznajući da se izgubljeno vrijeme sa djecom ne može u potpunosti nadoknaditi.
Veza sa Ingeborg Sørensen bila je jedna od njegovih najneobičnijih ljubavnih epizoda
Karaklajićev ljubavni život nije bio vezan samo za domaću umjetničku scenu.
Jedna od najzanimljivijih priča povezuje ga sa norveškom ljepoticom Ingeborg Sørensen.
Sørensen je sedamdesetih godina bila međunarodno poznato lice. Takmičila se na izborima ljepote i pojavila se na naslovnicama poznatih magazina, zbog čega je pripadala svijetu glamura koji je bio potpuno drugačiji od beogradskog filmskog kruga.
Njena veza sa Karaklajićem trajala je relativno kratko, ali njihova priča time nije završila.
Nakon emotivnog odnosa nastavili su sarađivati poslovno.
Karaklajić je govorio da su tokom dugog perioda ostali prijatelji i poslovni partneri.
A upravo preko nje upoznao je još jednu ženu koja će snažno uticati na njegov život.
Od jedne ljubavi do druge – i selidbe u Norvešku
Tokom saradnje sa Ingeborg upoznao je njenu rođaku Heidi.
Odnos koji je počeo poznanstvom prerastao je u brak.
Ta veza imala je i veliki geografski uticaj na njegov život, jer se Karaklajić iz Amerike preselio u Norvešku.
Njegova biografija tako pokazuje koliko se kod njega privatne i profesionalne odluke gotovo neprestano prepliću.
Novi brak značio je novu zemlju.
Nova zemlja značila je novi način života.
A profesionalni rad odvijao se između različitih kultura i tržišta.
Za generaciju jugoslovenskih umjetnika koja je karijeru započinjala u jednom velikom kulturnom prostoru, a kasnije nastavila živjeti širom svijeta, takva iskustva nisu bila potpuno neuobičajena.
Kod Karaklajića su, međutim, bila posebno izražena.
Žana Karaklajić donijela je još jedno drugačije poglavlje
U njegovom kasnijem privatnom životu pojavila se Žana Karaklajić, novinarka, prevoditeljica i autorka emisija.
Njena životna priča i sama je bila veoma međunarodna.
Studirala je u inostranstvu i živjela u različitim sredinama, uključujući Pariz i Los Angeles.
Žana je u javnosti govorila i o jednom veoma teškom periodu vlastitog života, kada je bila dio duhovnog pokreta koji je kasnije opisivala kao destruktivno iskustvo.
Takva iskustva pokazuju koliko ljudi ponekad, u potrazi za smislom, sigurnošću ili duhovnim odgovorima, mogu postati ranjivi na zatvorene zajednice i grupe koje zahtijevaju visok nivo emocionalne ili psihološke predanosti.
New Age nije jedna organizacija niti jedna „sekta“
Ovdje je važno napraviti razliku koju senzacionalistički tekstovi često zanemaruju.
Izraz „New Age“ ne označava jednu jedinstvenu organizaciju.
Riječ je o veoma širokom skupu različitih duhovnih, alternativnih i filozofskih ideja koje su naročito postale popularne tokom druge polovine 20. vijeka.
Unutar tog ogromnog spektra postoje potpuno bezazlene prakse, ali i zatvorene grupe koje mogu razviti obrasce manipulacije, kontrole i izolacije članova.
Zbog toga nije precizno svaki oblik alternativne duhovnosti automatski nazivati sektom.
Mnogo važnije pitanje jeste način na koji određena grupa funkcioniše.
Ako organizacija pokušava izolovati članove od porodice i prijatelja, zahtijeva nekritičku poslušnost vođi, kontroliše finansije, stvara strah od napuštanja grupe ili vrši snažan psihološki pritisak, tada postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost.
Karaklajićeva biografija zapravo govori o jednoj cijeloj generaciji
Na prvi pogled priča o Dejanu Karaklajiću djeluje kao niz poznatih žena i brakova.
Ali iza toga nalazi se mnogo zanimljivija slika.
To je biografija čovjeka čiji se život odvijao kroz nekoliko potpuno različitih epoha.
Počeo je u vrijeme velike jugoslovenske kinematografije.
Radio je u periodu kada su filmske i televizijske zvijezde bile među najpoznatijim ljudima u zemlji.
Kasnije je dio života proveo u inostranstvu, pokušavajući spojiti profesionalne ambicije sa porodicom koja nije uvijek bila na istom mjestu.
Zatim se vratio projektima koji su ga predstavili novim generacijama gledalaca.
Njegov život zato nije zanimljiv samo zbog toga s kim je bio u vezi.
Mnogo je zanimljiviji kao primjer toga koliko profesionalni uspjeh, ljubav, roditeljstvo i potreba za ličnom slobodom ponekad teško mogu stati u isti životni okvir.
Šarm koji je privlačio pažnju bio je samo jedan dio priče
Dejan Karaklajić u javnosti je često imao reputaciju velikog zavodnika.
Takav imidž nije teško razumjeti kada se pogledaju žene sa kojima je povezivan.
Neda Arnerić i Tanja Bošković bile su među najvećim glumačkim imenima svog vremena, dok je Ingeborg Sørensen pripadala međunarodnom svijetu mode i izbora ljepote.
Ipak, sa vremenske distance mnogo je zanimljivije posmatrati šta je ostajalo nakon tih odnosa.
Sa nekim bivšim partnericama zadržavao je prijateljstvo.
Sa nekima je dijelio roditeljstvo.
Zbog drugih je mijenjao zemlje i način života.
A o određenim svojim izborima govorio je kasnije sa dozom žaljenja, posebno kada je riječ o vremenu koje nije proveo sa djecom.
Zbog toga njegova priča nije jednostavan portret „beogradskog zavodnika“.
To je prije svega priča o čovjeku koji je čitav život pokušavao pomiriti nekoliko veoma snažnih potreba: stvaralaštvo, slobodu, ljubav, putovanja i porodicu.
Kao i u dobrim filmovima koje je stvarao, ni u njegovom privatnom životu odnosi nisu bili jednostavni niti su završavali jasnom podjelom na pobjednike i gubitnike.
Možda je upravo zato njegova biografija decenijama ostala zanimljiva javnosti.
Iza poznatih filmova i glamuroznih ljubavnih priča krije se mnogo univerzalnija tema – koliko čovjek može dobiti slijedeći vlastite ambicije, ali i šta na tom putu ponekad mora izgubiti.
