Njemačka definitivno nije zemlja koja je nekad bila, tako bar kažu mnogi koji su otišli sa Balkana u Njemačku u potrazi za boljim životom. Troškovi života su sve skuplji a sada se sprema novi udar na džepove građana. Evo šta je u pitanju.
Hiljade porodica u Njemačkoj uskoro bi se mogle suočiti s novim finansijskim izazovom nakon što je savezna vlada najavila planove za ukidanje mjesečnog dječijeg dodatka od 25 eura. Ova mjera, koja je posljednjih godina predstavljala dodatnu pomoć domaćinstvima s najnižim primanjima, mogla bi ostaviti bez podrške gotovo 1,9 miliona djece i mladih širom zemlje.
Prema zvaničnim podacima koje je njemačka savezna vlada dostavila na parlamentarni upit zastupnika stranke Ljevica Dietmara Bartscha, tokom marta ove godine ovu naknadu primalo je ukupno oko 1,88 miliona korisnika. Riječ je o djeci, tinejdžerima i mladim osobama koje žive sa svojim roditeljima i ostvaruju pravo na određene vrste socijalnih davanja.
Statistika pokazuje da je najveći broj korisnika zabilježen u najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj pokrajini – Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Samo na tom području pomoć je primalo oko 548.000 djece i mladih, što dovoljno govori koliko je ovaj dodatak bio važan za porodice koje svakodnevno vode borbu s rastućim troškovima života.
Ova mjesečna naknada uvedena je 2022. godine za vrijeme tadašnje koalicione vlade koju su činili Socijaldemokratska partija (SPD), Zeleni i Slobodna demokratska partija (FDP). Cilj njenog uvođenja bio je ublažavanje posljedica siromaštva među djecom, pružanje dodatne finansijske sigurnosti porodicama sa skromnim prihodima te omogućavanje djeci boljih uslova za odrastanje.
Iako iznos od 25 eura mjesečno možda na prvi pogled ne djeluje značajno, za mnoge porodice predstavljao je pomoć pri kupovini školskog pribora, odjeće, hrane, sportskih aktivnosti ili drugih svakodnevnih potreba. Upravo zbog toga najavljena odluka izazvala je veliku pažnju javnosti i otvorila raspravu o tome da li će ukidanje ove pomoći dodatno otežati život najugroženijim građanima.
Prema važećim pravilima, pravo na ovu naknadu mogu ostvarivati djeca i mladi koji žive u roditeljskom domaćinstvu, a maksimalna starosna granica za isplatu iznosi 25 godina. Isplata je bila namijenjena isključivo porodicama koje već koriste određene oblike socijalne pomoći.
Nova njemačka vlada sada planira potpuno ukidanje ovog dodatka. Kao glavni razlog navodi potrebu za smanjenjem budžetske potrošnje i provođenjem mjera fiskalne štednje. Vlasti smatraju da su u trenutnim ekonomskim okolnostima neophodni rezovi kako bi se stabilizovale javne finansije, dok kritičari upozoravaju da će najveću cijenu takve politike platiti upravo porodice s najmanjim prihodima.
Broj korisnika bio je izuzetno visok i u drugim saveznim pokrajinama. U Donjoj Saksoniji ovu pomoć primalo je oko 180.000 djece i mladih, u Baden-Virtembergu približno 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Berlinu gotovo isto toliko, dok je u Hesenu evidentirano oko 151.000 korisnika. To pokazuje da se ne radi o izolovanom programu koji koristi mali broj ljudi, već o finansijskoj podršci koja je bila rasprostranjena širom Njemačke.
Najavljene promjene izazvale su brojne političke reakcije. Među najglasnijim kritičarima našao se zastupnik Ljevice Dietmar Bartsch, koji smatra da se budžetski problemi ne bi smjeli rješavati na račun djece.
Prema njegovim riječima, dok se od najbogatijih građana gotovo i ne traže dodatna izdvajanja kako bi se popunile budžetske praznine, sredstva se uskraćuju upravo onima kojima su najpotrebnija. Takav pristup, smatra Bartsch, predstavlja pogrešan smjer fiskalne politike i šalje lošu poruku porodicama koje se već bore s visokim troškovima života.
On je poručio da bi mnogo pravednije rješenje bilo uvođenje jedinstvenog osnovnog dječijeg dodatka kojim bi se dugoročno smanjilo dječije siromaštvo i osiguralo da nijedno dijete u Njemačkoj ne odrasta bez osnovnih uslova za normalan život.
Posebnu pažnju ova odluka privukla je i među građanima porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji danas živi oko 248.000 osoba porijeklom iz BiH, dok približno 168.000 njih i dalje posjeduje državljanstvo Bosne i Hercegovine. Među njima je veliki broj porodica koje koriste različite oblike socijalne podrške, pa bi ukidanje dječijeg dodatka moglo imati direktan uticaj i na njihove kućne budžete.
Hoće li najavljeni plan biti usvojen u predloženom obliku ili će nakon političkih rasprava doći do određenih izmjena, ostaje da se vidi. Ono što je već sada jasno jeste da je riječ o odluci koja bi mogla imati posljedice za gotovo dva miliona korisnika i izazvati nove rasprave o socijalnoj politici, zaštiti djece i raspodjeli budžetskih sredstava u Njemačkoj.
