Posljednjih mjeseci gorivo naglo poskupljuje, stoga ljudi da bi uštedjeli gledaju sve načine kako da smanje troškove. Samim time gleda se kako da se smanji potrošnja goriva u automobilu. Evo nekih savjeta.

Pravilna Vožnja za Optimizaciju Potrošnje Goriva

Vozači širom svijeta svakodnevno se suočavaju s pitanjem kako smanjiti potrošnju goriva i povećati efikasnost svojih vozila. Iako mnogi vjeruju da je spora vožnja uvijek najekonomičnija, stvarnost je daleko složenija.

Potrošnja goriva ne raste ili pada linearno s brzinom, već formira krivu nalik slovu U, što znači da i previše mala i previše velika brzina mogu negativno utjecati na ekonomičnost vožnje. Ovo je detaljno istraženo od strane francuskog tehničkog centra Cerema, koji je pružio važne uvide u ovu problematiku.

Prema istraživanju Cereme, optimalna brzina za većinu automobila nalazi se oko 70 km/h. No, važno je napomenuti da ovo nije univerzalno pravilo za sve vrste vozila. Svaki automobil ima svoje jedinstvene aerodinamičke osobine, težinu, snagu motora i druge specifičnosti koje utječu na potrošnju goriva.

Na primjer, manji automobili s efikasnijim motorima mogu imati nižu optimalnu brzinu, dok veći SUV-ovi ili terenci mogu imati potpuno drugačiji profil optimalne brzine.

Vožnja Pri Niskim Brzinama

Kada je riječ o vožnji pri vrlo malim brzinama, motor često ne radi u svom najefikasnijem režimu. Na primjer, vožnja brzinom od 30 ili 40 km/h može primorati motor na rad u nižem stepenu prenosa, što povećava potrošnju goriva po pređenom kilometru.

Gradska vožnja, koja uključuje česta zaustavljanja i ubrzavanja, dodatno može povećati potrošnju goriva zbog pojačanog trošenja energije prilikom ponovnog pokretanja vozila. Također, vozači često ne uzimaju u obzir da su klima uređaji i drugi električni potrošači u vozilu faktor koji dodatno povećava potrošnju.

Aerodinamički Otpor Pri Većim Brzinama

S druge strane, pri većim brzinama, aerodinamički otpor postaje značajan faktor. Kako brzina raste, automobil mora savladati veći otpor zraka, što zahtijeva više energije i, samim tim, povećava potrošnju goriva.

Na primjer, razlika u potrošnji između vožnje 90 km/h i 110 km/h može biti značajna, iako subjektivno ta razlika u brzini možda nije toliko primjetna. Vozači često podcjenjuju ovaj aspekt, ali on može imati veliki utjecaj na potrošnju goriva na dugim putovanjima.

Električni Automobili i Potrošnja Energije

Ovo pravilo vrijedi i za električne automobile. Kod njih se veća brzina manifestira kroz bržu potrošnju baterije. Veći otpor zraka zahtjeva više energije od elektromotora, čime se smanjuje domet vozila. Zato vozači električnih automobila često preferiraju vožnju pri nižim brzinama kako bi produžili domet između punjenja.

Ovo je posebno važno na dugim putovanjima, gdje stanice za punjenje možda nisu tako česte.

Stil Vožnje i Održavanje Vozila

Najveća ušteda goriva često dolazi iz stila vožnje, a ne samo iz održavanja određene brzine. Mirna i ujednačena vožnja, bez naglih ubrzavanja i kočenja, može značajno smanjiti potrošnju. Također, važno je da automobil održavate u dobrom stanju, s ispravnim pritiskom u gumama i redovnim servisima.

Na primjer, neodgovarajući pritisak u gumama može povećati otpor kotrljanja, što direktno utječe na potrošnju goriva.

Na kraju, ključ nije u vožnji što sporijoj moguće, već u održavanju efikasne brzine koja omogućava optimalan rad motora i minimalan otpor zraka. Vozači bi trebali biti svjesni svih ovih faktora i prilagoditi svoje vozačke navike kako bi postigli najbolju ekonomičnost u potrošnji goriva.

Razumijevanje ovih principa može ne samo smanjiti troškove goriva, već i doprinijeti očuvanju okoliša smanjenjem emisije štetnih gasova.

Kako smanjiti potrošnju goriva u automobilu: male navike koje mogu napraviti veliku razliku

Cijena goriva jedan je od onih troškova koje vozač možda ne primijeti svakog pojedinačnog dana, ali kada se na kraju mjeseca saberu sva točenja, cifra može biti iznenađujuće velika. Automobil svakodnevno troši gorivo dok ubrzava, održava brzinu, savladava uzbrdice, stoji u kolonama i čak onda kada vozač ima osjećaj da vozi sasvim normalno.

Dobra vijest je da potrošnja goriva nije potpuno određena automobilom. Isti automobil mogu voziti dva različita čovjeka, na istoj relaciji, a da jedan troši osjetno više goriva od drugog. Razlika se često krije u načinu vožnje, stanju automobila, pritisku u gumama, izboru rute i mnogim sitnicama koje vozač počne primjećivati tek kada obrati pažnju na njih.

Smanjenje potrošnje ne mora značiti sporu vožnju niti odricanje od normalnog komfora. Mnogo češće znači izbjegavanje nepotrebnog rasipanja energije.

Najviše goriva troši se pri ubrzavanju

Jedna od najvažnijih stvari koju vozač može naučiti jeste da agresivno ubrzavanje gotovo uvijek košta više goriva.

Kada naglo pritisnete gas, motor mora proizvesti mnogo više energije u kratkom vremenu. Ako nakon toga nekoliko sekundi kasnije morate naglo kočiti zbog semafora, kolone ili automobila ispred sebe, veliki dio te energije pretvara se u toplotu na kočnicama.

Drugim riječima, gorivo ste potrošili da biste automobil ubrzali, a zatim ste tu energiju jednostavno izgubili kočenjem.

Zato je mnogo efikasnije predviđati saobraćaj.

Ako vidite crveno svjetlo nekoliko stotina metara ispred sebe, nema mnogo smisla ubrzavati kao da morate stići do njega što prije. Pustite automobil da postepeno uspori kada je to sigurno. Možda ćete do trenutka dolaska na raskrsnicu već dobiti zeleno svjetlo i nastaviti bez potpunog zaustavljanja.

Takav način vožnje istovremeno je mirniji, udobniji i često ekonomičniji.

Ne znači da treba voziti presporo

Štedljiva vožnja često se pogrešno povezuje sa puzanjem po cesti.

To nije cilj.

Voziti ekonomično ne znači ometati druge učesnike u saobraćaju. Mnogo je važnije izbjegavati nepotrebna ubrzavanja i kočenja nego jednostavno voziti što sporije.

Na otvorenoj cesti razlika između umjerene i vrlo visoke brzine može biti značajna. Kako brzina raste, raste i otpor zraka, a pri višim brzinama upravo aerodinamički otpor postaje jedan od glavnih potrošača energije.

Zato automobil koji pri umjerenoj brzini troši relativno malo goriva može pri znatno većoj brzini početi trošiti osjetno više.

Ponekad samo smanjenje brzine za nekoliko desetina kilometara na sat može napraviti primjetnu razliku, posebno na dugim putovanjima.

Držite konstantnu brzinu kada je moguće

Motor najefikasnije radi kada automobil ne mora stalno ubrzavati i usporavati.

Zbog toga je vožnja konstantnom brzinom na otvorenoj cesti uglavnom ekonomičnija od stalnog mijenjanja tempa.

Ako put ima dobar pregled i saobraćaj dozvoljava, održavanje stabilne brzine može značajno smanjiti nepotrebne promjene opterećenja motora.

Tempomat može biti koristan upravo zbog toga.

Na ravnoj autocesti ili magistralnom putu može pomoći da održavate približno jednaku brzinu bez stalnog dodavanja i oduzimanja gasa.

Ipak, tempomat nije uvijek idealan na brdovitim putevima. Ako automobil na svaku uzbrdicu pokušava po svaku cijenu zadržati potpuno istu brzinu, može naglo povećavati gas i time povećati potrošnju. Na takvim dionicama iskusan vozač ponekad može postići bolji rezultat blagim prilagođavanjem brzine terenu.

Pritisak u gumama je važniji nego što mnogi misle

Gume su jedina stvar koja fizički dodiruje cestu, pa njihovo stanje direktno utiče na otpor kotrljanja.

Ako je pritisak prenizak, guma se više deformiše i automobilu je potrebno više energije za kretanje.

To znači da motor mora raditi više kako bi automobil održavao istu brzinu.

Zato pritisak u gumama treba redovno provjeravati, posebno prije dužih putovanja.

Važno je koristiti vrijednosti koje preporučuje proizvođač automobila, a ne nasumično povećavati pritisak samo zato što se želi smanjiti potrošnja.

Previsok pritisak također može negativno uticati na ponašanje automobila, udobnost i prianjanje.

Najbolje rješenje je jednostavno – držati pritisak u granicama koje preporučuje proizvođač.

Težina koju stalno vozite

Automobil nije skladište.

Što je vozilo teže, potrebno je više energije da ga ubrzate i pokrenete.

Razlika od nekoliko kilograma nije dramatična, ali ako u prtljažniku mjesecima vozite kutije, alat, staru opremu, flaše vode ili druge stvari koje vam uopšte ne trebaju, nepotrebno povećavate masu vozila.

Posebno se to može primijetiti kod automobila koji svakodnevno voze kratke relacije po gradu.

Zato vrijedi povremeno otvoriti prtljažnik i zapitati se:

„Da li mi ovo zaista treba svaki dan?“

Ako ne treba, izvadite.

Krovni nosači mogu povećati otpor zraka

Krovni nosači i kutije za prtljag veoma su korisni kada su potrebni.

Ali kada putovanje završi, mnogi ih jednostavno ostave na automobilu.

Problem je što povećavaju aerodinamički otpor.

Pri manjim gradskim brzinama njihov uticaj možda nije posebno primjetan, ali na autocesti razlika može postati mnogo značajnija.

Ako nekoliko mjeseci ne koristite krovni nosač, njegovo skidanje može imati više smisla nego što se na prvi pogled čini.

Isto važi za velike krovne kutije.

Koristite ih kada su potrebne, a kada nisu – skinite ih.

Klima uređaj ili otvoreni prozori?

Ovo je pitanje oko kojeg se vozači često raspravljaju.

Klima uređaj zaista troši dodatnu energiju, posebno kod određenih režima rada i u specifičnim uslovima. Međutim, pri većim brzinama otvoreni prozori mogu značajno narušiti aerodinamiku automobila.

Zato nema univerzalnog pravila da je uvijek bolje voziti bez klime i sa otvorenim prozorima.

Pri sporijoj gradskoj vožnji otvoreni prozori mogu biti sasvim razumna opcija ako vam odgovara temperatura.

Na autocesti je zatvoren automobil aerodinamički povoljniji, pa umjereno korištenje klima-uređaja često ima više smisla.

Najvažnije je izbjegavati ekstremno hlađenje.

Ako je napolju 35 stepeni, nema potrebe podešavati klimu na temperaturu koja će automobil pretvoriti u frižider.

Hladan motor troši više

Mnogi vozači zimi upale automobil i ostave ga nekoliko minuta da radi u mjestu kako bi se „zagrijao“.

Modernim automobilima uglavnom nije potrebno dugo zagrijavanje u leru.

Motor se mnogo brže zagrijava tokom lagane vožnje nego dugotrajnim stajanjem u mjestu.

Naravno, treba prilagoditi ponašanje vremenskim uslovima, vidljivosti i sigurnosti. Ako morate očistiti zaleđena stakla, prvo osigurajte dovoljnu vidljivost.

Ali nakon toga, u većini slučajeva, bolje je krenuti lagano nego automobil dugo ostaviti da radi bez opterećenja.

Dok je motor hladan, izbjegavajte visoke obrtaje i agresivna ubrzanja.

Mirna vožnja dok se motor ne zagrije mnogo je razumniji pristup.