Mnogi Srbijanci ali i Balkanci teže da idu u zapadne zemlje, a među popularnijim su skandinavske zemlje, između ostalog i Norveška. I dok svi pokušavaju ući u norvešku, ovaj Norvežanin je otišao u Srbiju.
Zašto Norvežanin Niklas bira Srbiju: Život u Staroj Pazovi kao novi početak
Niklas, Norvežanin avanturističkog duha, odlučio je da svoje putovanje kroz mnoga evropska i svjetska odredišta kruniše životom u Srbiji, preciznije u Staroj Pazovi. Nakon što je proputovao zemlje kao što su Francuska, Italija, Litvanija, Rusija i Ujedinjeni Arapski Emirati, Niklas je našao mir i dom u ovom srpskom gradiću.
Njegova priča nije samo o promjeni geografskog položaja, već i o traženju novog pogleda na život.
Sa svojom suprugom i tri mačke, Niklas vodi mali IT biznis na daljinu, uživajući u spoju jednostavnosti i gostoprimstva koje Srbija pruža. U intervjuu za YouTube kanal “Attic Life”, Niklas je podelio razloge zbog kojih je odlučio da zamijeni savršeno organizovanu Norvešku za srpski gradić.
“Život u Norveškoj je izuzetno siguran i organizovan, ali ponekad predvidljiv i monoton”, priznaje Niklas. Tačan red i disciplina, koji su u Norveškoj norma, često ne ostavljaju puno prostora za spontanost i avanturu.
Sa druge strane, Srbija nudi upravo ono što je Niklasu nedostajalo – otvorenost, iskrenost i prilike za kreativno izražavanje. “Kada vas u Srbiji neko pita kako ste, to zaista misli i želi čuti vaš odgovor,” objašnjava Niklas, impresioniran toplinom srpskog naroda.
U Staroj Pazovi, njegovi susjedi su ga brzo prihvatili, što je, prema njegovim riječima, u Norveškoj rijetkost zbog društvene distance među ljudima. Ovaj osjećaj pripadnosti i zajedništva bio je ključan faktor u njegovoj odluci da se trajno preseli.
Međutim, život u Srbiji nije bez izazova. Jedan od glavnih problema s kojim se Niklas susreo je sporost administrativnih procesa. “Za otvaranje bankovnog računa trebalo mi je šest mjeseci”, priznao je Niklas, ističući da mu efikasnost norveške birokratije nedostaje.
Pored toga, brine ga i zagađenje i nivo čistoće u pojedinim područjima. Smatra da bi unapređenje ovih aspekata moglo značajno privući više turista i doprinijeti ekonomskom razvoju regije.
Prirodne ljepote Vojvodine, međutim, nadoknađuju mnoge izazove. “Vojvodina me podsjeća na sjever Italije,” ističe Niklas, diveći se ljepoti nacionalnih parkova i raznolikosti pejzaža. Nada se da će se u budućnosti pojaviti više inicijativa za očuvanje ovih prirodnih blaga.
Za njega, blizina prirode i mogućnost uživanja u njenim resursima predstavlja jednu od najvećih prednosti života u Srbiji.
Konačno, Niklas vjeruje da Norveška može naučiti mnogo od Srbije, posebno kada je riječ o otvorenosti i gostoprimstvu prema strancima. “Opustite se i uživajte u trenutku,” poručuje Niklas, koji je usvojio ovaj opušteniji pristup životu koji je svojstven Srbiji.
On uživa u domaćoj kuhinji, posebno u specijalitetima poput gulaša, i ceni jednostavnost i slobodu koje mu omogućava život u manjoj sredini. Njegovo iskustvo u Srbiji je primjer kako promjena okoline može donijeti neočekivane prednosti i nova saznanja.
Norveška je zemlja koja na prvi pogled izgleda kao prizor iz bajke – visoke planine prekrivene snijegom, fjordovi koji se poput zmija uvlače duboko u kopno, beskrajne šume i more koje svojim nemirnim valovima stalno podsjeća na povezanost ljudi i prirode. Ipak, iza te prirodne ljepote krije se i priča o narodu koji je kroz istoriju znao da se izbori za svoj opstanak, da preživi teške zime, da se prilagodi surovim uslovima i da u 21. stoljeću izgradi jedno od najuređenijih i najbogatijih društava na svijetu.
Geografija i priroda
Norveška zauzima zapadni dio Skandinavskog poluostrva i prostire se na više od 385.000 kvadratnih kilometara. Karakteristična je po izuzetno razuđenoj obali duž koje se smjestilo na hiljade fjordova, što je zapravo i zaštitni znak ove zemlje. Fjordovi poput Geirangerfjorda ili Sognefjorda uvršteni su na UNESCO-vu listu svjetske baštine i privlače milione turista. Unutrašnjost zemlje je planinska, s brojnim glečerima i visoravnima, dok sjeverni dio ulazi u arktički krug, gdje tokom ljeta vlada fenomen „ponoćnog sunca“, a zimi „polarne noći“. Na tom sjeveru može se vidjeti i aurora borealis – sjeverna svjetlost, prirodni spektakl koji mnogi putnici smatraju jednim od najčarobnijih prizora koje čovjek može doživjeti.
Istorijski razvoj
Norveška je kroz vijekove bila dom Vikinga, hrabrih moreplovaca i ratnika koji su od 8. do 11. stoljeća ostavili dubok trag širom Evrope. Njihovi brodovi nisu služili samo za pljačke i ratove, već i za trgovinu i istraživanja, pa su tako Norvežani jedni od prvih Evropljana koji su stigli do Islanda, Grenlanda, pa čak i do obala Sjeverne Amerike. Nakon vikinškog doba uslijedila su stoljeća političkih saveza i unija s Danskom i Švedskom, sve dok Norveška 1905. nije postala potpuno nezavisna država. Taj trenutak je označio početak modernog perioda u kojem je zemlja, zahvaljujući prirodnim resursima i mudroj politici, krenula put izgradnje savremenog društva.
Društvo i životni standard
Danas je Norveška poznata kao jedna od zemalja s najvišim životnim standardom. Otkrivanje nafte i gasa u Sjevernom moru 1960-ih potpuno je promijenilo ekonomsku sliku. Vlada je umjesto brzog trošenja prihoda odlučila osnovati tzv. Naftni fond (Sovereign Wealth Fund), koji je danas najveći fond te vrste u svijetu. Vrijednost mu se procjenjuje na više od 1.4 biliona dolara, a koristi se kao rezerva za buduće generacije. Time je Norveška izbjegla „prokletstvo resursa“ koje je zadesilo mnoge druge zemlje bogate naftom.
Norvežani imaju besplatno školstvo i zdravstvo, veoma razvijen socijalni sistem i jednu od najmanjih stopa siromaštva u Evropi. Oslo, Bergen, Stavanger i Trondheim su gradovi u kojima se moderni stil života susreće s tradicijom. Ulice su čiste, javni prevoz funkcionalan, a građani uživaju u visokom nivou sigurnosti. Poseban naglasak se stavlja na ravnopravnost polova – Norveška je bila među prvim zemljama koja je ženama dala pravo glasa i i danas se nalazi u samom vrhu kada je riječ o ženskim pravima i rodnoj jednakosti.
Kultura i način života
Norveška kultura duboko je povezana s prirodom. Planinarenje, skijanje, ribolov i boravak u šumi dio su svakodnevnog života. Norvežani imaju izraz friluftsliv, što znači „život na otvorenom“, a predstavlja filozofiju koja naglašava važnost boravka u prirodi radi zdravlja i unutrašnjeg mira. Čak i tokom dugih i hladnih zima, ljudi rado provode vrijeme vani, a djeca se već od malih nogu uče skijanju.
Norveška književnost je dala svijetu Ibsena, „oca moderne drame“, ali i Knuta Hamsuna, dobitnika Nobelove nagrade. U muzici, Edvard Grieg ostavio je neizbrisiv trag kao kompozitor klasične muzike, dok su moderni izvođači iz Norveške poznati i po pop muzici i metalu. Norveška je i zemlja koja je svijetu dala fenomen „black metala“, ali i pjevače koji osvajaju europske muzičke liste.
Priroda i ekologija
Norveška je jedan od svjetskih lidera u zaštiti okoliša. Električni automobili čine ogroman procenat svih novih vozila, a država daje velike subvencije za njihovu kupovinu. Cilj Norveške je da do 2030. postane klimatski neutralna. Uprkos činjenici da je bogata naftom, zemlja ulaže ogroman novac u obnovljive izvore energije, prije svega hidroelektrane, koje pokrivaju gotovo svu potrošnju električne energije.
Izazovi savremenog društva
Iako naizgled Norveška djeluje savršeno, ni ona nije bez problema. Visoki životni standard znači i visoke troškove života – Oslo je jedan od najskupljih gradova u Evropi. Takođe, zbog zatvorenosti društva i klimatskih uslova, neki doseljenici se teško integrišu. Norvežani su često opisani kao mirni, povučeni i rezervisani ljudi, što ponekad stvara utisak hladnoće. Ali kada se s njima uspostavi dublji kontakt, pokazuju se kao vrlo odani prijatelji i otvoreni ljudi.
