Na današnjem repertoaru jedna duhovita priča gdje glavnu ulogu imaju a ko drugi nego Bosanac, Amerikanac i Rus. Amerikanac i Rus sa punim pravom raspravljaju o vojnoj moći njihovih zemalja dok Bosanac ponosno želi da učestvuje u toj priči. Pogledajte kako je to izgledalo.

Ma možete vi imati toga koliko god hoćete ali vi naši su majstori da to sve pokradu.

MOĆ KOJA DOLAZI S NEBA – ISTORIJA I SADAŠNJOST RUSKE AVIJACIJE

UVOD: NEBO KAO STRATEŠKI PROSTOR

Za Rusiju, ogromnu državu koja se prostire na dva kontinenta, kontrola neba nikada nije bila samo tehničko pitanje – to je uvijek bila stvar nacionalnog ponosa, vojne superiornosti i geopolitičkog opstanka. Od prvih balona i dvokrilaca do hiperzvučnih letjelica i stealth tehnologije, ruska avijacija prošla je nevjerovatan put.

I. POČECI I CARSKO DOBA

Prvi koraci ruske avijacije sežu u kasne godine 19. vijeka, kada su entuzijasti poput Aleksandra Mozhaiskog pokušavali da konstruišu letjelice koje bi mogle poletjeti iznad ruskih stepa. Mozhaiski je konstruisao jedan od prvih aviona na svijetu, čak prije braće Wright, ali mu je nedostajala snažnija pogonska jedinica. Iako njegovi pokušaji nisu rezultirali pravim letom, ostavio je dubok trag i pokrenuo talas interesovanja.

Uoči Prvog svjetskog rata, Rusija je već imala sopstvenu avijaciju. Carsko zrakoplovstvo činilo je nekoliko stotina aviona, uglavnom francuske i njemačke proizvodnje, a domaća industrija tek je počinjala da se razvija. Pioniri poput Igora Sikorskog, koji je dizajnirao jedan od prvih četvoromotornih aviona “Ilja Muromec”, bili su avangarda avijacije toga doba. Sikorski je kasnije emigrirao u SAD i postao jedan od tvoraca modernog helikoptera.

II. SOVJETSKA AVIJACIJA – USPINJANJE I DOMINACIJA

Revolucija i novo doba

Nakon Oktobarske revolucije, nova sovjetska vlast prepoznaje važnost zračne moći. Ubrzo nakon rata, 1920-ih godina, formira se Ratno zrakoplovstvo Crvene armije (VVS). Inženjeri i dizajneri dobijaju zadatak da od temelja stvore sovjetsku školu avijacije. Osnivaju se legendarni instituti poput Tupoljevskog (OKB Tupolev), Iljušina (Iljušin Design Bureau) i kasnije Mikojan-Gureviča (MiG), kao i Suhovoja (Sukhoi) i Jakovljeva (Yak).

Drugi svjetski rat – Veliki otadžbinski rat

U Drugom svjetskom ratu, sovjetska avijacija je igrala ključnu ulogu. Iako su u početku bili tehnički inferiorniji u odnosu na Luftwaffe, sovjetski konstruktori brzo su razvijali nova rješenja. Avioni poput Il-2 Šturmovik, koji je stekao nadimak „leteći tenk“, i lovci Yak-3 i La-5 bili su stubovi sovjetskog zrakoplovstva.

Žene su takođe igrale važnu ulogu: poznata noćna veštica (Nochnye vedmy), 588. ženski puk za noćne bombardere, postao je legenda zbog hrabrosti u letovima starim dvokrilcima iz Prvog svjetskog rata.

III. HLADNI RAT I SUPERZVUČNA UTRKA

Era MiG-a i Suhoja

Nakon 1945, uslijedio je zračni Hladni rat između SSSR-a i SAD-a. U ovom periodu razvijene su neke od najpoznatijih i najubojitijih letjelica u historiji:

  • MiG-15 – učestvovao u Korejskom ratu, bio je strah i trepet za američke F-86 Sabre.

  • MiG-21 – jedan od najproizvođenijih nadzvučnih aviona svih vremena, korišten u preko 60 zemalja.

  • Su-15, MiG-25 – dizajnirani za presretanje NATO izviđačkih aviona. MiG-25 “Foxbat” mogao je letjeti brže od 3 Macha!

  • Tu-95 “Medved” – strateški bombarder s turboelisnim motorima koji i danas (nevjerovatno!) patrolira ruskim nebom.

Avioni kao simbol moći

Avijacija je bila ogledalo sovjetske moći. Ogromne parade, filmski propagandni materijali i javni testovi u brzini, dometu i uzletu pokazivali su NATO saveznicima da je SSSR sila s kojom se mora računati. Uspostavljeni su i aerokosmički programi, gdje su se tehnologije preklapale između aviona i svemirskih brodova.

IV. PAD SSSR-A I DEVEDESETE – GODINE KRIZE

Pad Sovjetskog Saveza 1991. označio je kraj jedne epohe. Vojska se raspala, industrija je doživjela kolaps, a brojni projekti su obustavljeni. Tehnički kadar je emigrirao, a letjelice su ostajale prizemljene. Ratno zrakoplovstvo Rusije izgubilo je veliki dio budžeta i snage. Ipak, neki programi su preživjeli:

  • Su-27, koji se smatra jednim od najuspješnijih lovaca tog doba, nastavio je s modernizacijama.

  • MiG-29, kompaktni višenamjenski lovac, postao je oslonac tada već osiromašene avijacije.

V. MODERNA RUSKA AVIJACIJA – RENESANSA I KONFRONTACIJA

Povratak u igru

Od 2000-ih, uz stabilizaciju države i rast cijena energenata, ruska vojna avijacija doživljava preporod. Ulaže se u modernizaciju starih aviona i razvoj novih generacija:

  • Su-30SM, Su-34, Su-35 – višenamjenski lovci s naprednim avionikom.

  • MiG-35 – modernizovana verzija MiG-29, sa većim dometom i preciznim naoružanjem.

  • Tu-160M – obnova proizvodnje strateškog bombardera “Bijeli labud”.

Su-57 – ruski stealth borbeni avion pete generacije

Ovaj avion trebao je biti ruski odgovor na američki F-22 i F-35. Su-57 kombinuje radarsku nevidljivost, superkrstarenje, visok omjer potiska i manevribilnost. Iako je njegov razvoj tekao sporo i uz poteškoće, prvi serijski primjerci su već uvedeni u službu.

Bespilotne letjelice i budućnost

Rusija razvija i dronove poput “Orion”, “Okhotnik” i “Korsar”, iako u ovoj oblasti zaostaje za Zapadom i Kinom. Ipak, ubrzano se ulaže u istraživanja, a kombinacija ljudskih i bespilotnih posada (tzv. “manned-unmanned teaming”) predstavlja prioritet u narednim godinama.

VI. CIVILNA AVIJACIJA – IZMEĐU SLAVE I IZAZOVA

Aeroflot – simbol sovjetskog luksuza

Nacionalna aviokompanija Aeroflot nekada je bila najveća aviokompanija na svijetu. Letjela je na svim kontinentima, a sovjetski putnički avioni poput Tu-154, Il-62, Yak-42 bili su sinonim za socijalističku modernost.

Sovjetska škola civilne avijacije

SSSR je imao sopstvenu školu dizajna putničkih aviona:

  • Tupoljev Tu-144 – prvi nadzvučni putnički avion (konkurent Concordeu).

  • Iljušin Il-86, Il-96 – širokotrupni avioni.

  • Jakovljev Yak-40 i Yak-42 – regionalni putnički avioni.

Novi pokušaji i projekti

Rusija danas pokušava revitalizovati civilnu avijaciju:

  • Sukhoi Superjet 100 – regionalni avion koji se koristi širom Rusije, ali ima problema s pouzdanošću.

  • MC-21 – novi srednjedometni avion koji bi trebao konkurisati Airbusu A320 i Boeingu 737.

  • Il-114-300 – turboprop za regionalne linije, zamjena za stare sovjetske modele.

VII. RUSKA AVIJACIJA U RATNIM MISIJAMA

Sirija – test novih sistema

Ruska kampanja u Siriji 2015. godine poslužila je i kao terenski test za novu generaciju aviona. Su-34, Su-30SM, Su-35 i dronovi su korišteni u realnim borbenim uslovima. Time je Rusija demonstrirala sposobnost da projektuje silu daleko od svojih granica.

Ukrajinski konflikt

U ratu u Ukrajini, ruska avijacija se suočila s ozbiljnim izazovima – snažnom protivvazdušnom odbranom, velikim gubicima i promjenom prirode ratovanja. Međutim, i dalje igra ključnu ulogu u obavještajnim misijama, podršci kopnenim snagama i upotrebi vođenih raketa i dronova.

VIII. LEGENDE RUSKE AVIJACIJE – LJUDI KOJI SU OBLIKOVALI NEBO

  • Igor Sikorski – otac modernog helikoptera.

  • Pavel Suhoj – osnivač Sukhoj dizajnerskog biroa.

  • Artem Mikojan i Mikhail Gurevich – tvorci MiG aviona.

  • Valerij Čkalov – legendarni test pilot, prvi koji je letio preko Sjevernog pola.

  • Svetlana Kapanina – jedna od najtrofejnijih akrobatskih pilotkinja u istoriji.

LET KOJI JOŠ TRAJE

Ruska avijacija nije savršena. Suočena je s izazovima modernizacije, sankcijama, tehnološkim zaostatkom u nekim segmentima, kao i sve češćim potrebama savremenog ratovanja. Ipak, ona ostaje jedan od najvažnijih stubova ruske moći, nacionalnog identiteta i ponosa.

Njena istorija je istorija preživljavanja i uzleta. Od Ilje Muromca do Su-57, od pilotkinja u Drugom svjetskom ratu do dronova u 21. vijeku – ruska avijacija nikada nije samo letjela… Ona je uvijek – prkosila.

Ako želiš dodatni dio o ruskim helikopterima, pilotima, legendarnim zračnim bitkama ili detalje o aerodromima i obuci, slobodno mi reci – mogu odmah dodati.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime