Zagreb je grad koji je nekada bio drugi najveći grad bivše države Jugoslavije. Danas je glavni grad Hrvatske i veoma popularna turistička destinacija naročito zimi kada je popularan zagrepački advent na kojeg idu turisti iz regiona. Donosimo vam jednu šaljivu priču o razgovoru prosjaka na trgu bana Jelačića.
–Ma čuj ti nje Haso, kakva budala, ona nas hoće da uči kako da radimo marketing.
Povijesna jezgra – gdje je sve počelo
Zagreb je nastao iz dva srednjovjekovna naselja na obroncima Medvednice: Kaptola i Gradeca. Kaptol je bio crkveno središte, dom biskupa i svećenstva, dok je Gradec bio trgovačko i obrtničko naselje, koje je 1242. godine dobilo Zlatnu bulu kralja Bele IV., čime je postao slobodni kraljevski grad. Između njih je tekao potok – Medveščak – koji je stoljećima bio i granica i mjesto sukoba, ali i srce budućeg ujedinjenja.
Danas ta povijesna podjela i dalje postoji, ali u kulturnom i turističkom smislu. Gornji grad – obuhvaća Gradec i Kaptol – sačuvao je šarm starih vremena. Kaldrmisane ulice, gasne svjetiljke koje se ručno pale, krovovi crvene boje, saborska zgrada, kula Lotrščak i crkva sv. Marka sa šarenim krovom – sve to čini Zagreb gradom koji nosi svoje nasljeđe ponosno i vidljivo.
Donji grad – elegantni urbanizam 19. i 20. stoljeća
Donji grad je, za razliku od uzvišenog Gornjeg, prostran, širok, simetričan – i donosi osjećaj bečke elegancije. Ovaj dio Zagreba razvijen je u 19. stoljeću, u skladu s tadašnjim urbanističkim načelima. Tzv. “Zelena potkova” – niz parkova i trgova koji okružuju središte grada – najljepši je primjer tog razdoblja. Tu su i impozantne građevine: Hrvatsko narodno kazalište, zgrada Sveučilišta, Mimara, Umjetnički paviljon, Zrinjevac…
Donji grad je i prostor dnevnog života: tu su kafići, restorani, knjižare, tržnice, trgovine, banke i uredu. Sve pulsira ritmom današnjice, ali zgrade i ulice i dalje čuvaju sjaj prošlosti.
Trg bana Josipa Jelačića – srce Zagreba
Nijedna posjeta Zagrebu nije potpuna bez dolaska na Trg bana Josipa Jelačića, popularno zvan “Jelačić plac”. Ovaj centralni trg je glavno sastajalište Zagrepčana i turista, mjesto gdje počinju šetnje, protesti, slavlja, koncerti. Nad njim bdije kip bana Jelačića na konju, čija sablja pokazuje prema jugu. Nekad je pokazivala prema sjeveru, ali je tokom komunističkog razdoblja spomenik uklonjen, da bi 1990-ih bio vraćen.
Zagrebačka katedrala – simbol duhovne i arhitektonske snage
Na Kaptolu se uzdiže veličanstvena katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, najviša zgrada u Hrvatskoj, čiji tornjevi se vide iz gotovo svih dijelova grada. Prvotno sagrađena još u 11. stoljeću, kroz stoljeća je više puta obnavljana, osobito nakon velikog potresa 1880. godine. Danas je ona ne samo sakralno središte, već i arhitektonski dragulj koji privlači vjernike i zaljubljenike u gotiku iz cijelog svijeta.
Tržnica Dolac – zagrebački trbuh
Na korak od katedrale nalazi se najpoznatija zagrebačka tržnica – Dolac. Crvene tende, šarene tezge, svježe voće i povrće, sir i vrhnje, med, riba, cvijeće… Dolac je više od tržnice – on je institucija. Tu se svakog jutra okupljaju domaćice, kuhari, penzioneri i turisti, svi u potrazi za najboljim namirnicama i domaćim okusima. Tu se razmjenjuju recepti, savjeti i dnevna tračanja.
Jarun, Bundek i Medvednica – priroda usred grada
Zagreb nije samo gradski asfalt i zgrade – on je i grad prirode. Jarunsko jezero, popularno zvano “Zagrebačko more”, omiljeno je mjesto za rekreaciju, vožnju bicikla, rolanje, veslanje, ali i noćni život. Ljeti se tu održavaju koncerti, festivali i sportske manifestacije.
Bundek, bliži centru, nudi uređenije šetnice, mostiće, travnjake i igraonice – idealno mjesto za porodice.
Medvednica, s druge strane, pruža bijeg u planinu. Popularni vrh Sljeme dostupno je žičarom, automobilom ili planinarenjem. Zimi je skijalište, a ljeti zelena oaza. Tu su i dvorac Medvedgrad, špilja Veternica i brojni planinarski domovi.
Zagrebačke manifestacije – duh grada kroz događaje
Zagreb kroz godinu obiluje događanjima, ali neka od njih posebno obilježavaju duh grada:
-
Advent u Zagrebu – Višestruko nagrađivan kao najbolji božićni sajam u Evropi. Cijeli grad se pretvara u bajku: klizališta, štandovi, ulični svirači, miris kuhanog vina i fritula. Trgovi i parkovi obasjani su lampicama i punim srcem.
-
INmusic festival – Rock i indie festival koji se održava na Jarunu i okuplja svjetski poznate bendove.
-
Animafest, ZagrebDox, Subversive festival – Filmski festivali koji pozicioniraju Zagreb kao kulturno i umjetničko središte.
-
Špancirfest (u blizini, u Varaždinu), Tjedan suvremenog plesa, Cest is d’Best – ulična umjetnost, performansi, kultura u pokretu – sve je to Zagreb.
Zagrepčani – ljudi sa stavom i stilom
Stanovnici Zagreba – Zagrepčani – poznati su po svojoj urbanoj kulturi, ali i specifičnom, često duhovitom, ponekad i ironičnom pogledu na svijet. Imaju izražajnu lokalnu pripadnost, ponosno čuvaju tradiciju, a istovremeno prate modne i tehnološke trendove. Zagreb je grad u kojem su istovremeno prisutni i stari kavanski duh i startup kultura.
Zagrepčani rado sjede po sat vremena uz jednu kavu, a razgovori o politici, muzici ili sportu su neizbježni. Navijaju za Dinamo, vole Maksimir, a znaju svaku caku na Dolcu.
Obrazovanje, kultura i inovacije
Zagreb je univerzitetski grad – središte Sveučilišta u Zagrebu, najstarijeg i najvećeg u zemlji. U njemu studira više desetina hiljada mladih iz cijele regije. To je grad znanja, istraživanja, ali i umjetnosti – s brojnim galerijama, muzejima (Muzej prekinutih veza, Muzej iluzija, Tehnički muzej Nikola Tesla), pozorištima, kinima, knjižarama…
Istovremeno, Zagreb se razvija kao IT centar regije – s rastućim brojem coworking prostora, startup inkubatora i međunarodnih investicija.
Zagreb danas i sutra
Zagreb je grad u stalnoj transformaciji. Obnova nakon razornog potresa 2020. godine još traje, ali istovremeno se grade nova naselja, uređuju prometnice, uvodi nova tramvajska vozila i digitalni servisi.
Turizam je u porastu, ali Zagreb uspijeva zadržati šarm grada koji nije preplavljen. On je i dalje dovoljno miran da u njemu živiš, ali i dovoljno uzbudljiv da ga posjetiš.
