Gripa je posebno česta u ovim zimskim danima, nekako se desi da se dosta ljudi odjednom razboli, prehladi i budu gripozni. Naravno prvo rješenje je uzimanje nekog nesteroidnog lijeka, zatim topao čaj, supa, te prirodni pripravci i bijeli luk. Donosimo vam jednu interesantnu priču na ovu temu.
–Jel misliš sa gripom?
–Ma ne mislim sa gripom. Mislim sa rakijom, odgovori Mujo.
Gripa je jedna od onih sezonskih pošasti koje se iz godine u godinu vraćaju u valovima, uvijek jednako poznata, a opet dovoljno nepredvidiva da izazove probleme i kod savršeno zdravih ljudi. Iako je danas medicinski dobro objašnjena, gripa i dalje fascinira svojom sposobnošću brzog širenja, naglog početka i specifičnog načina na koji iscrpljuje organizam. Ona nije samo „jača prehlada“ – to je ozbiljna virusna infekcija koja zahvata cijeli respiratorni sistem, ali i utiče na temperaturu, mišiće, zglobove, pa čak i srce.
Najčešće se pojavljuje tokom hladnih mjeseci, obično od novembra do marta, kada se ljudi više zadržavaju u zatvorenim prostorima i kada su sluznice nosa i grla osjetljivije zbog suhog zraka. Virus gripe se prenosi kapljično: razgovorom, kihanjem, kašljanjem, pa čak i običnim dodirom površina na kojima su se te kapljice zadržale. Ono što gripu čini posebno opasnom jeste činjenica da se neko može zaraziti i širiti virus i prije nego što razvije prve simptome, pa se zato često čini da se čitava kancelarija, škola ili dom „razboli u isto vrijeme“.
Pojava gripe je gotovo filmska: obično počinje iznenada, kao da se tijelo „prelomilo“ u jednom trenutku. Samo nekoliko sati ranije čovjek se osjeća normalno, a onda odjednom dolaze visoka temperatura, drhtavica, jak bol u mišićima i zglobovima, umor koji djeluje neobično snažno, kao da vas je nešto iscrpilo iznutra. Grlo postaje grubo i suho, često se javlja suh nadražajni kašalj koji kasnije može postati produktivan. Kod mnogih ljudi prisutna je i osjetljivost kože – čak i dodir odjeće može biti neugodan.
Iako većina zdravih osoba preboli gripu za sedmicu do deset dana, tokom tih dana čovjek osjeća da mu tijelo radi „u drugom režimu“. Imunitet ulaže ogroman napor u borbu protiv virusa, pa je najveća greška ignorisati simptome i nastaviti raditi kao da se ništa ne dešava. Prvi i najvažniji korak je odmor, jer svaka fizička aktivnost produžava trajanje bolesti i povećava rizik od komplikacija, poput upale pluća, upale sinusa, bronhitisa ili pogoršanja hroničnih stanja kod starijih osoba i onih sa slabijim imunitetom.
Gripa takođe utiče na srce i krvne sudove. Zbog upale koja zahvata cijeli organizam dolazi do povećane potrebe za kisikom, ubrzanog rada srca i ponekad većeg pritiska na pluća. Zbog toga ljekari često upozoravaju sportiste da se ne vraćaju treningu prerano – rizik od miokarditisa (upale srčanog mišića) realan je i opasan.
Virus gripe se svake godine mijenja, mutira, prilagođava, što je jedan od razloga zbog kojih vakcina mora da se ažurira svake sezone. Iako vakcina ne garantuje stopostotnu zaštitu, značajno smanjuje rizik od teških komplikacija i skraćuje trajanje bolesti ukoliko se ipak zarazite. To je posebno važno za starije osobe, trudnice, ljude koji rade u zdravstvu, kao i one koji imaju hronične bolesti.
Liječenje gripe uglavnom se svodi na ublažavanje simptoma: dovoljno tečnosti, odmor, lagana ishrana, antipiretici i lijekovi protiv bolova. Antibiotici ne djeluju protiv virusa, osim ako se ne pridruži bakterijska infekcija, pa se zato propisuju samo u specifičnim slučajevima. Sve ostalo – čajevi, tople supe, med, inhalacije – nisu čarobni lijekovi, ali pomažu tijelu da lakše izdrži fazu oporavka.
Jedna od najvažnijih, a često zanemarenih činjenica o gripi jeste da ona mijenja naše ponašanje. Kada čovjek shvati koliko ga iscrpi nekoliko dana visoke temperature, počne ozbiljnije razmišljati o odmoru, spavanju i imunitetu. Gripa nas podsjeti da je tijelo krhko i da ravnoteža zdravlja nije nešto podrazumijevano. Takođe nas podsjeti na važnost higijene – pranjem ruku, provjetravanjem prostorija i izbjegavanjem kontakta sa bolesnim ljudima može se spriječiti mnogo infekcija.
Zanimljivo je i to da gripa ima svoj društveni „ritam“. Kada se pojavi jedan slučaj, vrlo brzo se poveća i broj oboljelih u čitavoj zajednici. Zbog toga se epidemiolozi svake godine trude da predvide kada će početi sezona i koliko će biti snažna. Nekad je blaga i prođe gotovo nezapaženo, a nekad je jaka, praćena naglim porastom pacijenata u ambulantama i bolnicama. Međutim, bez obzira na intenzitet, gripa uvijek ostavlja isti dojam: to je bolest koja traži respekt i strpljenje.
Na kraju, gripa je podsjetnik da zdravlje nije stalno stanje, nego nešto što se iz dana u dan gradi – kroz san, ishranu, kretanje, smanjenje stresa i brigu o sebi. A kad se jednom pojavi, najbolji lijek je jednostavan: usporiti, odmoriti, pustiti tijelo da se izbori i dati sebi vremena da opet budete potpuno svoji.
