Brisanje prašine je skoro pa svakodnevna aktivnost koju niko ne voli previše. Naravno, mnogi smatraju da je to “ženski posao” ali da li je zaista i da li je korektna podjela kućanskih poslova na ženske i muške.
“Tamo sam imao zapisane neke važne brojeve!”
Kako je najbolje brisati prašinu da bi dom zaista bio čist?
Prašina je jedan od onih kućnih problema koji se stalno vraćaju, bez obzira na to koliko često čistimo. Tek što obrišemo police, komode i televizor, već nakon dan ili dva na površinama se ponovo pojavljuje tanak sloj sitnih čestica. Zbog toga mnogi imaju osjećaj da se vrte ukrug, ne shvatajući da način na koji brišu prašinu može napraviti veliku razliku.
Prva i najvažnija stvar jeste izbor krpe. Stare pamučne majice, suhe kuhinjske krpe i grubi materijali često samo premještaju prašinu s jednog mjesta na drugo. Mnogo bolji izbor je krpa od mikrofibre, čija su fina vlakna sposobna zadržati sitne čestice umjesto da ih raspršuju po prostoriji. Takva krpa posebno je korisna za drvene površine, police, stolove i druge komade namještaja na kojima se prašina najlakše primjećuje.
Važno je i kojim redoslijedom čistimo prostoriju. Najbolje je početi od viših površina, poput vrhova ormara, polica i rasvjetnih tijela, a zatim se postepeno spuštati prema nižim dijelovima namještaja. Prašina koja se pritom oslobodi pada na niže površine, pa je možemo ukloniti u nastavku čišćenja. Podove je najbolje usisati ili obrisati tek na kraju. U suprotnom, lako se može dogoditi da nakon čišćenja poda ponovo zaprljamo prostor dok brišemo police iznad njega.
Još jedna česta greška jeste brisanje prašine potpuno suhom krpom. Iako to ponekad djeluje kao najbrže rješenje, naročito na glatkim površinama, suha krpa može podići dio čestica u zrak. Blago navlažena krpa od mikrofibre uglavnom je bolji izbor jer pomaže da se prašina zadrži na materijalu. Ipak, krpa ne smije biti mokra toliko da ostavlja tragove vode, posebno na drvenom namještaju, osjetljivim furnirima i elektronskim uređajima. Za televizore i monitore treba koristiti sredstva i krpe namijenjene njihovim površinama, uz poštovanje uputa proizvođača.
Posebnu pažnju treba posvetiti mjestima na kojima se prašina najbrže nakuplja, a koja često zaboravljamo. To su vrhovi vrata, lajsne, radijatori, sjenila, okviri slika, prostor iza televizora i uglovi prostorija. Zavjese, posteljina, tepisi i tapacirani namještaj također mogu zadržavati veliku količinu sitnih čestica koje se kasnije ponovo šire prostorijom. Zato povremeno usisavanje namještaja, pranje zavjesa i redovno mijenjanje posteljine mogu doprinijeti tome da se prašina sporije nakuplja na drugim površinama.
Veliku ulogu ima i samo kretanje zraka u domu. Otvaranje prozora može pomoći u provjetravanju, ali u danima kada je vani mnogo polena, prašine ili zagađenja može unijeti dodatne čestice. S druge strane, grijanje, klima-uređaji i ventilacija mogu pokretati već prisutnu prašinu. Redovno čišćenje filtera prema uputama proizvođača zato je važan dio održavanja doma. U prostorijama s mnogo prašine može pomoći i odgovarajući pročišćivač zraka s HEPA filterom.
Ako želimo da se prašina što manje vidi, ne treba pretjerivati ni s preparatima za poliranje namještaja. Neki od njih ostavljaju sloj koji privlači nečistoće ili stvara masne tragove na koje se sitne čestice lakše lijepe. Za svakodnevno čišćenje najčešće su dovoljni kvalitetna mikrofiber krpa i malo vode, dok se sredstva za čišćenje koriste prema vrsti površine.
Na kraju, najbolji rezultat ne postiže se tako što ćemo jednom sedmično provesti nekoliko sati u velikom čišćenju, već tako što ćemo usvojiti jednostavnu rutinu. Nekoliko minuta dnevno za najizloženije površine, redovno usisavanje i povremeno čišćenje teško dostupnih mjesta mogu znatno olakšati održavanje doma.
Tajna uspješnog brisanja prašine nije u tome da čistimo snažnije, nego da čistimo pametnije. Kada koristimo odgovarajuću krpu, radimo pravilnim redoslijedom i ne zaboravljamo mjesta na kojima se čestice zadržavaju, dom duže ostaje uredan, a svakodnevno održavanje postaje mnogo jednostavnije.
