U ovom članku ćemo malo o plesovima. Kako su zapravo ljudi krenuli da plešu i odakle taj običaj uopšte. Odakle je sve krenulo i kako su ljudi počeli da plešu, Na ovu temu ćemo se opširnije osvrnuti ali prvo jedna anegdota.
–Neka Fato samo ti pleši, ali pazi da ne upadneš u taj šaht.
Ples kroz historiju čovječanstva: Kako je nastao prvi pokret tijela uz ritam i zašto ljudi plešu već hiljadama godina
Prije nego što su ljudi počeli pisati knjige, graditi gradove ili stvarati velike civilizacije, postojalo je nešto mnogo jednostavnije, ali istovremeno duboko povezano s ljudskom prirodom – pokret tijela uz ritam. Ples je jedan od najstarijih oblika ljudskog izražavanja i gotovo je nemoguće pronaći kulturu u historiji koja nije imala neki oblik plesa. On nije nastao kao obična zabava, već kao način komunikacije, povezivanja, izražavanja osjećaja i razumijevanja svijeta oko sebe.
Pitanje kada je čovjek prvi put zaplesao vjerovatno nikada neće dobiti potpuno precizan odgovor. Za razliku od oružja, alata ili građevina, ples ne ostavlja tragove koji mogu trajati hiljadama godina. Prvi plesovi nisu bili zapisani niti nacrtani detaljno, ali arheolozi i historičari vjeruju da su se pojavili još u prahistoriji, prije više desetina hiljada godina, kada su prvi ljudi počeli živjeti u zajednicama.
Možda je prvi ples izgledao potpuno drugačije od onoga što danas zamišljamo kada čujemo riječ ples. Nije bilo koreografija, posebnih koraka, plesnih dvorana niti muzike kakvu danas poznajemo. Bio je to jednostavan pokret – udaranje nogama o zemlju, ljuljanje tijela, pokreti rukama i ponavljanje ritmičkih obrazaca. Čovjek je koristio vlastito tijelo kao prvi instrument.
Prvi plesovi ljudi iz pećina
Zamislimo život prvih ljudi. Živjeli su u grupama, suočavali se s opasnostima prirode, lovili životinje i borili se za opstanak. U takvom svijetu emocije su bile snažne, a načini komunikacije ograničeni. Nije postojao razvijen jezik kakav danas koristimo, pa su ljudi morali pronaći druge načine da pokažu strah, sreću, zahvalnost ili pripadnost grupi.
Upravo tu ples dobija svoju prvu ulogu.
Nakon uspješnog lova, ljudi su se okupljali oko vatre i kroz pokrete tijela izražavali radost zbog hrane i preživljavanja. Nakon važnih događaja u zajednici, ples je služio kao način proslave. Prije odlaska u lov, određeni pokreti mogli su imati ritualno značenje – ljudi su vjerovali da će imitiranjem životinja, ponavljanjem određenih pokreta ili stvaranjem zajedničke energije privući sreću.
Ples je tada bio mnogo više od zabave. Bio je veza između ljudi, prirode i onoga što nisu mogli objasniti.
Neki naučnici smatraju da je ritam imao važnu ulogu u razvoju ljudskih zajednica. Kada grupa ljudi zajedno pleše, njihova tijela se kreću u istom ritmu, stvarajući osjećaj jedinstva. To je pomagalo povezivanju članova zajednice i stvaranju osjećaja pripadnosti.
Kako su ljudi uopšte otkrili ples?
Možda je najzanimljivije pitanje: kako je prvi čovjek došao na ideju da pleše?
Odgovor se vjerovatno krije u prirodnim ljudskim reakcijama. Ljudi se prirodno kreću kada osjećaju snažne emocije. Kada smo sretni, često skačemo, pomjeramo tijelo ili se smijemo. Kada čujemo ritam koji nam se sviđa, gotovo instinktivno počinjemo lupkati nogom ili pomjerati glavu.
Isto se vjerovatno događalo i kod naših predaka.
Zvukovi prirode – udaranje kiše, šum vode, ritam koraka tokom hodanja ili otkucaji srca – mogli su biti prvi oblici ritma koje je čovjek prepoznao. Kada je kasnije počeo udarati kamen o kamen, drvo o drvo ili pljeskati rukama, stvorio je prve jednostavne ritmove.
A kada se pojavio ritam, pojavila se i potreba da ga tijelo prati.
Ples je možda nastao spontano, iz potrebe čovjeka da svoje unutrašnje osjećaje pretvori u pokret.
Ples u prvim civilizacijama
Kako su nastajale prve velike civilizacije, tako je i ples dobio složenije oblike. Više nije bio samo dio svakodnevnog života, već je postao važan dio religije, kulture i društvenih događaja.
U starom Egiptu ples je imao posebno mjesto. Egipćani su koristili ples tokom vjerskih ceremonija, proslava i važnih događaja. Postojali su profesionalni plesači koji su nastupali pred faraonima i u hramovima. Pokreti su često imali simbolična značenja i bili povezani s vjerovanjima o životu, smrti i bogovima.
U staroj Grčkoj ples je smatran važnim dijelom obrazovanja. Grci nisu gledali na ples samo kao umjetnost, već kao način razvijanja tijela i duha. Smatrali su da čovjek treba biti fizički snažan, ali i sposoban izražavati emocije i ljepotu kroz pokret.
Čak je i filozof Platon govorio o važnosti ritma i sklada u životu čovjeka.
U antičkom svijetu ples je bio prisutan u pozorištu, vojnim obukama, vjerskim obredima i narodnim proslavama.
Srednji vijek – ples između zabrana i tradicije
Tokom srednjeg vijeka ples je imao složen odnos s društvom. U nekim dijelovima Evrope određeni plesovi bili su povezani s narodnim običajima i slavama, dok su ih pojedine religijske institucije ponekad smatrale neprikladnim zbog načina na koji su ljudi izražavali tijelo.
Ipak, ples nikada nije nestao.
Seljaci su plesali nakon žetve, tokom vjenčanja i velikih praznika. Vitezovi i plemstvo razvili su svoje plesove na dvorovima, gdje su pokreti postajali uređeniji i elegantniji.
Upravo u ovom periodu počela se razvijati razlika između narodnog plesa običnih ljudi i dvorskih plesova aristokratije.
Renesansa – vrijeme kada ples postaje umjetnost
Renesansa je donijela veliki procvat umjetnosti, nauke i kulture, a ples nije bio izuzetak. U evropskim dvorovima ples je postao znak obrazovanja i društvenog statusa.
Pojavljuju se prvi učitelji plesa, zapisuju se pravila pokreta i stvaraju složenije koreografije. Ljudi više nisu samo plesali spontano – ples postaje disciplina koja zahtijeva učenje i vještinu.
U ovom periodu počinju nastajati temelji onoga što danas poznajemo kao klasični ples.
Nastanak baleta i profesionalnog plesa
Jedan od najvećih preokreta u historiji plesa dogodio se u Evropi tokom 15. i 16. stoljeća, kada se razvija balet. Posebno se povezuje s francuskim i italijanskim dvorovima, gdje su plesne predstave postajale sve raskošnije.
Balet je od jednostavne zabave prerastao u ozbiljnu umjetničku formu koja zahtijeva godine treninga, preciznost i izuzetnu fizičku kontrolu.
Kasnije su nastali brojni drugi oblici plesa – opera, moderni ples, jazz ples, tango, salsa, hip-hop i mnogi drugi.
Zašto ljudi plešu?
Iako se ples kroz historiju mijenjao, razlog zbog kojeg ljudi plešu ostao je gotovo isti.
Ljudi plešu jer žele izraziti ono što riječi ponekad ne mogu.
Sreća, ljubav, tuga, sloboda, energija i pripadnost – sve se to može pokazati pokretom tijela.
Ples je prisutan na najvažnijim trenucima ljudskog života. Ljudi plešu na vjenčanjima kada slave ljubav, na festivalima kada slave zajednicu, u ritualima kada traže duhovnu povezanost, ali i sami kod kuće kada ih ponese muzika.
Zanimljivo je da ples ima i biološku ulogu. Kada ljudi plešu zajedno, stvaraju osjećaj povezanosti. Zajednički ritam može približiti čak i ljude koji se ranije nisu poznavali.
Ples kao ogledalo društva
Svako vrijeme imalo je svoje plesove koji su odražavali način života ljudi.
Valcer je nekada izazivao skandale jer su muškarac i žena bili blizu jedno drugom tokom plesa. Tango je u početku bio ples uličnih četvrti, a kasnije je postao simbol elegancije. Jazz ples nastao je iz energije i kreativnosti afroameričke kulture, dok je hip-hop ples postao glas mladih generacija koje su kroz pokret izražavale svoj identitet i stavove.
Ples uvijek govori nešto o vremenu u kojem nastaje.
On pokazuje šta ljudi osjećaju, čemu se nadaju i protiv čega se bore.
Ples danas – od tradicije do interneta
Danas postoji više plesnih stilova nego ikada ranije. Ljudi plešu profesionalno, rekreativno, na ulicama, u klubovima, sportskim dvoranama i kod kuće.
Internet i društvene mreže dodatno su promijenili način na koji se ples širi. Nekada je za učenje plesa bio potreban učitelj ili plesna škola, dok danas jedan pokret može za nekoliko sati postati poznat širom svijeta.
Ipak, bez obzira na tehnologiju, suština je ostala ista kao prije hiljadama godina – čovjek čuje ritam i poželi da se pokrene.
