Visok nivo triglicerida predstavlja savremeni jako čest problem kod ljudi. Gojaznost i nakupljanje masti su svakodnevna pojava, sve više ljudi su gojazni i imaju visoku masnoću. Svakako da visoke trigliceride prati i ostatak metaboličkog sindroma a to su visok šećer u krvi kao i visok krvni pritisak.
Kako Održati Optimalan Nivo Triglicerida: Detaljan Vodič i Preporuke Nutricionista
U savremenom svijetu, gdje se tempo života ubrzano povećava, mnogi ljudi se suočavaju s problemima vezanim za zdravlje srca i krvnih sudova. Jedan od ključnih faktora koji mogu uticati na zdravlje ovih sistema su trigliceridi, specifične vrste masti prisutne u krvi.
Dok su trigliceridi neophodni za energiju i normalno funkcionisanje tijela, povišeni nivoi mogu predstavljati značajan rizik po zdravlje, uključujući povećan rizik od srčanih bolesti.
Nutricionist Jovana Živić ističe da su šećeri, bijelo brašno, brzi ugljeni hidrati, slatkiši i alkohol osnovni krivci za povišene nivoe triglicerida. Ove supstance doprinose visokom unosu kalorija i lako se konvertuju u trigliceride u jetri. Posebno su ugrožene osobe sa insulinskom rezistencijom, kod kojih jetra proizvodi suvišne trigliceride.
Ovo stanje može izazvati niz simptoma kao što su napadi gladi, pospanost nakon obroka, povećanje težine u abdominalnom području i opća iscrpljenost.
Interesantno je primetiti da se trigliceridi mogu značajno povećati čak i kada se ne konzumira puno masne hrane. Glavni okidač je zapravo šećer. Kada se unose velikim količinama, šećeri se pretvaraju u masti u jetri.
Osobe sa insulinskom rezistencijom mogu primijetiti simptome kao što su nadutost i nagli pad energije, što može biti signal za preispitivanje prehrambenih navika i konsultaciju sa stručnjakom.
Jedan od najčešćih zabluda u pokušaju smanjenja nivoa triglicerida jeste vjerovanje da treba izbaciti masti iz ishrane, ali pritom nastavljati sa konzumacijom slatkiša i alkohola. Ovo je kontraproduktivno jer upravo šećeri, a ne masti, često doprinose visokom nivou triglicerida.
Također, preskakanje obroka, prekomjerna upotreba „dijetalnih” proizvoda sa skrivenim šećerima, kao i zanemarivanje fizičke aktivnosti samo pogoršavaju problem.
Trigliceridi prirodno rastu dva do četiri sata nakon obroka, ali za osobe sa metaboličkim poremećajima, ovo može biti problematično. Preporučuje se izbjegavanje trans masti, pržene hrane, a povećanje unosa omega-3 masnih kiselina, orašastih plodova i avokada.
Ove namirnice ne samo da pomažu u regulaciji nivoa triglicerida, već i doprinose opštem zdravlju srca.
Kako bi se postigao stabilan nivo triglicerida, ključno je fokusirati se na namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, poput ribe, ovasa i mahunarki. Vlakna, koja se nalaze u ovasu, jabukama i povrću, usporavaju apsorpciju šećera i smanjuju stvaranje triglicerida.
Prvi znaci poboljšanja mogu se primetiti već nakon četiri do šest sedmica, posebno kod osoba koje aktivno rade na kontroli insulinske rezistencije.
Jedan od problema s povišenim trigliceridima je taj što često ne izazivaju očigledne simptome, stoga je redovna analiza krvi ključna za njihovu kontrolu. Prema stručnjacima, optimalan nivo triglicerida je ispod 150 mg/dl, dok vrednosti iznad 200 mg/dl predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik.
Tri ključna savjeta za održavanje normalnih triglicerida su ograničavanje unosa šećera i alkohola, povećanje unosa vlakana i omega-3 masnih kiselina, te redovna fizička aktivnost. Ovi koraci ne samo da pomažu u regulaciji triglicerida, već i značajno smanjuju rizik od srčanih oboljenja i drugih povezanih zdravstvenih problema.
Visok nivo triglicerida u krvi predstavlja važan znak da je metabolizam masti u organizmu poremećen i da tijelo ne uspijeva pravilno iskoristiti ili skladištiti energiju koju unosimo hranom. Trigliceridi su vrsta masnoća koje se prirodno nalaze u krvi i služe kao rezerva energije, ali kada ih ima previše, oni počinju negativno utjecati na zdravlje cijelog organizma.
Prije svega, povišeni trigliceridi snažno su povezani s bolestima srca i krvnih sudova. Kada je njihov nivo visok, masnoće se lakše talože na zidovima arterija, što doprinosi razvoju ateroskleroze. Krvni sudovi postaju uži i tvrđi, protok krvi je otežan, a rizik od srčanog i moždanog udara značajno raste. Često se dešava da visoki trigliceridi idu ruku pod ruku s povišenim “lošim” LDL holesterolom i sniženim “dobrim” HDL holesterolom, što dodatno pogoršava kardiovaskularni rizik.
Visok nivo triglicerida ima utjecaj i na rad jetre. Kada se u krvi stalno nalazi višak masnoća, jetra ih počinje skladištiti, što može dovesti do masne jetre. Ovo stanje u početku često ne daje jasne simptome, ali s vremenom može uzrokovati hronični umor, osjećaj težine ispod desnog rebarnog luka i poremećaje u radu jetre. Ako se ne reaguje na vrijeme, masna jetra može napredovati u ozbiljnije oblike oštećenja.
Povišeni trigliceridi također su usko povezani s inzulinskom rezistencijom i dijabetesom tipa 2. Višak masnoća u krvi otežava pravilno djelovanje inzulina, hormona koji reguliše nivo šećera u krvi. Kao posljedica toga, šećer se teže unosi u ćelije, ostaje u krvotoku i postepeno dolazi do razvoja dijabetesa. Ovaj začarani krug dodatno opterećuje krvne sudove i srce.
Kod veoma visokih vrijednosti triglicerida postoji i rizik od akutnog pankreatitisa, ozbiljne upale gušterače. Ovo stanje može izazvati jake bolove u stomaku, mučninu, povraćanje i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Iako se ne javlja kod svakoga, ovaj rizik jasno pokazuje koliko povišeni trigliceridi mogu biti opasni za organizam.
