Poznata stručnjakinja za ishranu i zdravstvene navike, Svetlana Stavišić pričala je na temu nezdrave hrane koja se svakodnevno konzumira. Tokom ovog razgovora naričito je izdvojila određene namirnice za koje smatra da su naročito loše za ljudski organizam. Evo o kojim namirnicama je riječ.
Opasnosti Brze Hrane: Zašto Stručnjaci Izbjegavaju Čips i Pomfrit
Brza hrana je postala neizostavni dio modernog života, ali iza njene dostupnosti i privlačnosti kriju se ozbiljne zdravstvene opasnosti. U centru pažnje su često čips i pomfrit, dvije najpopularnije namirnice iz ove kategorije, koje prehrambeni stručnjaci, uključujući profesoricu Svetlanu Stanišić, tajno izbjegavaju.
U svjetlu nedavnih istraživanja, postavlja se pitanje: zašto su baš ove namirnice tako opasne za naše zdravlje?
Način pripreme čipsa i pomfrita glavni je krivac za njihovu štetnost. Ove namirnice se prže u velikim količinama ulja koje se rijetko mijenja. Umjesto svježeg ulja, u friteze se dodaje novo ulje u već korišteno, što znači da se ono kontinuirano zagrijava i hladi.
Ovakav proces pogoduje stvaranju kancerogenog akrilamida, supstance koja se veže s povećanim rizikom od srčanih bolesti i određenih vrsta raka. Stanišić ističe da akrilamid nije jedina opasna supstanca; tu su i trans masti i druge toksične jedinjenja koja nastaju u procesu.
Problemi s uljem u fritezama ne završavaju se samo stvaranjem štetnih hemikalija. Stara ulja sadrže nečistoće i ostatke hrane, što pogoduje stvaranju oksidiranih proizvoda masti. Ovi proizvodi podižu razinu lošeg holesterola (LDL) u organizmu, što može dovesti do začepljenja arterija, poznatog i kao ateroskleroza.
Povećani LDL nije samo problem za zdravstveno stanje srca, već može izazvati i druge komplikacije kao što su moždani udar i hipertenzija. Sveta Stanišić upozorava da se ovakve prakse često zanemaruju u industriji brze hrane zbog smanjenja troškova.
Osim hemijskih i fizioloških posljedica, konzumacija čipsa i pomfrita direktno doprinosi i pretilosti. Ove namirnice su bogate kalorijama i nezdravim mastima koje se lako akumuliraju u organizmu. Prekomjerna težina nije samo estetski problem, već je povezana s povećanim rizikom od inzulinske rezistencije, koji je preteča dijabetesa tipa 2.
Kako se sve više ljudi suočava s ovim problemima, raste i osviještenost o potrebi za zdravijim načinom života i ishranom.
Unatoč popularnosti brze hrane, sve više ljudi traži zdravije alternative. Svježe pripremljena hrana, bogata vlaknima, vitaminima i mineralima, može značajno poboljšati naše zdravlje. Stanišić savjetuje da, umjesto posezanja za brzom hranom, odaberemo domaće kuhanje.
Priprema jela kod kuće omogućuje kontrolu kvaliteta sastojaka i metoda pripreme, čime se smanjuje unosa štetnih materija i povećava nutritivna vrijednost obroka.
Na kraju, Svetlana Stanišić apeluje na javnost da preuzme odgovornost za svoje zdravlje. Izbori koje pravimo u ishrani imaju dugoročan uticaj na našu dobrobit. Edukacija o hrani i njenim posljedicama ključna je za donošenje informisanih odluka.
Samo kroz svjesno biranje zdrave hrane možemo smanjiti rizik od bolesti i osigurati kvalitetniji život za nas i naše porodice. Ova svijest ne samo da će poboljšati naše zdravlje, već će također postaviti temelje za zdravije generacije koje dolaze.
