Rusija je zatražila vanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a u svjetlu sve napetije političke situacije u Bosni i Hercegovini. Ovaj zahtjev dolazi nakon presude koju je Sud BiH donio protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, što je izazvalo velike političke potrese u zemlji. Sud BiH je osudio Dodika zbog toga što je pokušao osporiti presude i usmjerenja međunarodne zajednice prema BiH. Za Dodika, presuda je bila politički motivirana, a Narodna skupština RS-a donijela je zakon kojim se zabranjuje rad bilo kojeg organa BiH na teritoriji RS-a. Ovaj potez izazvao je daljnje podjele među političkim strankama unutar zemlje.
Izjava Rusije za vanredno zasjedanje UN-a pokazuje snažnu zabrinutost zbog političke nestabilnosti koja bi mogla ugroziti mir u regiji. Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, ističe da međunarodna zajednica mora reagirati kako bi stabilizirala situaciju u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina još uvijek podložna utjecaju međunarodnih organizacija, a s obzirom na sve napetiju situaciju između različitih političkih blokova, Rusija smatra da je potrebna međunarodna intervencija kako bi se izbjegla eskalacija konflikta.
Presuda Miloradu Dodiku u pravnom smislu bila je pokušaj provođenja zakona na teritoriju BiH, koji bi omogućio da svi građani uživaju jednak tretman i uvažavanje prava prema zakonima i sudovima zemlje. Ipak, Dodik i njegovi politički saveznici smatraju da se presuda donosi izvan okvira zakonitosti, u cilju političkog destabiliziranja Republike Srpske i podređivanja njezinih političkih i društvenih struktura vanjskim interesima.
S obzirom na prijetnje političkim podjelama, ovaj trenutni politički razvoj u BiH mogao bi ozbiljno utjecati na odnose između Bošnjaka, Hrvata i Srba u zemlji, koji su već opterećeni međusobnim nesuglasicama. Na političkoj sceni u BiH prisutni su ogromni pritisci koji dolaze iz različitih smjerova – od unitarizma prema federalizmu, do sve snažnijeg insistiranja na decentralizaciji. Dodik i njegov blok već dugo zagovaraju da RS treba imati veća prava, kao i autonomiju, posebno u pravnom smislu, dok su politički predstavnici Bošnjaka i Hrvata zabrinuti zbog tih poteza, smatrajući ih prijetnjom za integritet BiH.
Reakcije međunarodne zajednice na ovaj zahtjev Rusije i generalnu situaciju u BiH bit će ključne u narednim mjesecima. Iako je jasno da će Rusija podupirati Dodika u njegovim političkim stavovima, ostale zemlje članice UN-a imaju različite stavove i pristupe ovoj situaciji. Mnogi međunarodni akteri smatraju da bi BiH trebala nastaviti implementirati odluke visokog predstavnika, a stabilnost zemlje trebala bi biti osigurana putem diplomatskih i zakonodavnih mehanizama.
Bez obzira na smjer u kojem će se razvijati političke odluke, situacija u BiH i dalje ostaje veoma napeta, s mogućnošću da se politički konflikti zaoštre, što će dodatno opteretiti već krhke odnose u zemlji.
