U pitanju je jedan popularan praznik koje žene najviše vole. Naravno, 8. mart kada dođe žene cvjetaju. Bivaju obasipane ružama, cvijećem, čokoladama i čime sve ne. Mnoge izlaze na svečane večere sa ženama i druže se. Danas jedna šaljiva priča na temu ovog praznika.
–Uzeo joj iz njene torbice 100 eura da nam mogu platiti piće.
Međunarodni dan žena – 8. mart – jedan je od najpoznatijih i najvažnijih praznika u savremenom svijetu. Njegovo obilježavanje prevazilazi granice država, religija i kultura, a sam praznik ima slojevitu istoriju i duboko ukorijenjeno značenje. Za neke je to dan kada se ženama daruju cvijeće i pokloni, za druge podsjetnik na dugu i tešku borbu za prava i jednakost, a za mnoge i prilika da se razmisli o položaju žene u društvu, porodici i radnom okruženju.
Istorijski korijeni praznika
Početak obilježavanja 8. marta vezuje se za kraj 19. i početak 20. vijeka, vrijeme kada su žene širom svijeta započele borbu za osnovna prava: pravo na rad, obrazovanje, poštenu platu i političko učešće. Jedan od ključnih događaja desio se 1908. godine u New Yorku, kada je više od 15.000 tekstilnih radnica izašlo na ulice tražeći bolje uslove rada, kraće radno vrijeme i veće plate. Demonstracije i štrajkovi tog perioda postali su simbol borbe žena protiv nepravde i eksploatacije.
Veoma važnu ulogu imala je i njemačka socijalistkinja Klara Cetkin, koja je 1910. godine, na međunarodnoj konferenciji žena u Kopenhagenu, predložila da se svake godine obilježava dan posvećen ženskoj borbi i solidarnosti. Njen prijedlog je jednoglasno usvojen, a već 1911. godine više od milion žena širom Evrope marširalo je tražeći jednaka prava. Datum 8. mart postao je zvaničan nekoliko godina kasnije, a posebno je ušao u istoriju nakon što su žene u Rusiji 1917. godine organizovale protest protiv rata i gladi, što je dovelo do važnih političkih promjena i priznavanja prava glasa ženama u toj zemlji.
Simbolika praznika
Tokom decenija, 8. mart je postao simbol jednakosti, slobode i borbe za dostojanstvo. U nekim državama ima izrazito politički karakter, dok je u drugim više porodičan ili društveni praznik. U bivšoj Jugoslaviji, na primjer, taj dan se obilježavao masovno – organizovale su se svečanosti u preduzećima, školama i domovima kulture, žene su dobijale cvijeće, čokolade i pažnju, ali je suštinska poruka bila podsjetnik na njihovu ulogu i doprinos u svim sferama života.
Različita obilježavanja širom svijeta
Na Zapadu se 8. mart često vezuje za feminističke pokrete, proteste i javne rasprave o položaju žena, dok se u Istočnoj Evropi i na Balkanu spojio sa tradicijom darivanja i izražavanja zahvalnosti ženama. U mnogim azijskim državama praznik je prilika da se naglasi važnost porodice i ženske uloge u njoj, dok se u Latinskoj Americi često kombinuje sa masovnim marševima protiv nasilja nad ženama. Svaka kultura mu daje sopstvenu boju, ali univerzalna poruka ostaje ista – poštovanje, jednakost i ravnopravnost.
Kritike i dileme
Zanimljivo je da 8. mart nije uvijek i svima drag praznik. Pojedine feministkinje kritikovale su praksu da se praznik svede samo na cvijeće i poklone, tvrdeći da se time zanemaruje njegova revolucionarna i politička suština. Postavlja se pitanje: da li se na taj način ženski dan pretvara u puku formalnost, dok stvarni problemi – poput nejednakih plata, diskriminacije na poslu i nasilja – ostaju neriješeni? S druge strane, mnogi smatraju da i mali gest pažnje može imati veliku simboliku, jer podsjeća na značaj žena u svakodnevnom životu.
Današnji značaj 8. marta
U savremenom svijetu, Međunarodni dan žena je više od praznika – on je podsjetnik da borba za ravnopravnost još traje. Iako su žene danas u mnogim državama ostvarile pravo na obrazovanje, rad i političko učešće, još uvijek postoje prepreke i nepravde. Rodni jaz u platama, stakleni plafon u karijeri, porodično nasilje i stereotipi koji ograničavaju žensku slobodu prisutni su u različitim oblicima. Upravo zato, 8. mart nije samo slavlje, već i dan kada se glasnije govori o tim problemima.
8. mart u porodičnom i ličnom smislu
Za mnoge ljude, ovaj praznik ima i intimnu dimenziju. To je prilika da se majkama, sestrama, suprugama i kćerkama pokaže zahvalnost i ljubav. Djeca u školama često pripremaju priredbe i recitacije, a muškarci daruju cvijeće ženama u svom životu. Taj emotivni aspekt ne umanjuje značaj praznika – naprotiv, on podsjeća da jednakost i poštovanje počinju upravo u porodici i najbližem okruženju.
Međunarodni dan žena – 8. mart – nije samo datum u kalendaru, već simbol globalne borbe za ravnopravnost, pravdu i dostojanstvo. Njegova istorija podsjeća nas na hrabrost žena koje su svojim štrajkovima, protestima i odlučnošću otvorile vrata generacijama koje dolaze. Njegova sadašnjost poziva nas da ne zaboravimo da nepravde i dalje postoje. A njegova budućnost zavisi od toga koliko ćemo kao društvo biti spremni da priznamo, poštujemo i vrednujemo žene, ne samo jedan dan u godini, nego svakoga dana.
