Devedesete godine prošlog vijeka su bile poprilično burne na prostorima bivše Jugoslavije. Naročito je to bilo u Bosni i Hercegovini gdje su izazvani međunacionalni sukobi. Danas donosimo jednu ispovijest Bošnjaka iz Bijeljine koji je otišao da bi sačuvao živu glavu.
Traganje za Izgubljenim Domom: Duboka Priča iz Bijeljine
Bijeljina, grad u srcu Bosne i Hercegovine, nekada je bio simbol suživota i harmonije. Prije nego što su se desili tragični događaji 1992. godine, ovaj grad je bio poznat po svojoj multikulturalnosti, gdje su ljudi različitih etničkih pripadnosti živjeli u miru i zajedništvu.
Naša porodica, duboko ukorijenjena u tom okruženju, živjela je život ispunjen običnim svakodnevnim radostima, sve dok rat nije pokucao na naša vrata, donoseći haos i nesigurnost.
Rat kao katalizator promjena preobrazio je Bijeljinu preko noći. Grad, koji je ranije bio ispunjen smijehom i zajedničkim okupljanjima, pretvorio se u mjesto prepuno nepovjerenja i straha. Naša porodica, kao i mnoge druge, našla se u vrtlogu promjena koje su bile izvan naše kontrole.
Naš “babo”, simbol stabilnosti i povezanosti sa gradom, suočio se sa teškom odlukom: ostati i rizikovati sve što poznajemo ili napustiti sve u potrazi za sigurnošću. Ova dilema je ostavila duboke emocionalne ožiljke kako na njemu, tako i na cijeloj našoj porodici.
Kada smo na kraju odlučili da napustimo naš dom, vodi nas želja za sigurnošću, započeli smo putovanje izbjeglica prema Njemačkoj. Naš dolazak u novu zemlju bio je ispunjen iščekivanjem, ali i dubokom nostalgijom. Iako smo pronašli fizičko utočište, duhovni mir nam je izmicao.
Svaki dan u izbjegličkom kampu bio je podsjetnik na život koji smo ostavili iza sebe, a osjećaj gubitka identiteta bio je sveprisutan. Ipak, ta teškoća nas je zbližila kao porodicu, jačajući naše veze i stvarajući novu vrstu zajedništva u nepoznatom okruženju.
Početkom 2000-ih, kada su se okolnosti stabilizirale, odlučili smo se na povratak u domovinu. Iako smo se nadali da će nas dočekati poznati krajolik i dobrodošlica, stvarnost je bila drugačija. Naša kuća, koja je decenijama bila naš dom, sada je bila u vlasništvu nekoga drugog.
Osjećaj gubitka je bio dubok, ali neočekivano prijateljstvo sa porodicom iz Tuzle, koja je tada živjela u našem domu, obnovilo je našu vjeru u ljudskost. Njihova spremnost da nam vrate naš dom bez komplikacija bila je čin humanosti koji nam je dao snagu da nastavimo dalje.
Neočekivani susret s porodicom iz Tuzle nije bio samo administrativni problem. Bio je to trenutak koji je pokazao da čak i u najtežim vremenima postoje ljudi spremni da pruže ruku pomoći. Zajedno smo stvorili novu vrstu zajednice unutar stare, izgrađujući mostove između prošlosti i sadašnjosti.
Naša kuća, nekada simbol gubitka, postala je simbol obnove i nade, ne samo za nas, već i za cjelokupnu zajednicu koja je prolazila kroz slične izazove.
Ova priča o povratku i neočekivanom prijateljstvu postala je podsjetnik na važnost ljudskosti u najtežim trenucima. Iako je rat donio mnogo štete, nije mogao uništiti našu sposobnost za empatiju i solidarnost. Povratak u Bijeljinu nije bio samo fizičko putovanje, već i emocionalno putovanje ka obnovi vjere u ljudsku dobrotu.
Naša zajednica, iako promijenjena, nastavila je da raste i razvija se, vođena nadom za boljom i zajedničkom budućnošću.
Bijeljina – Grad srca Semberije
Bijeljina je jedan od onih gradova koji u sebi nose spoj tradicije, istorije i modernog života, smještena u plodnoj ravnici poznatoj kao Semberija, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Kao administrativni i kulturni centar ovog kraja, Bijeljina je kroz stoljeća bila mjesto susreta različitih naroda, kultura i vjera, a danas se ubraja među gradove s najbržim razvojem u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.
Geografski položaj i značaj Semberije
Bijeljina se nalazi u ravničarskom dijelu zemlje, nedaleko od granice sa Srbijom i samo nekoliko kilometara od rijeke Save. Ovaj geografski položaj dao je gradu strateški značaj tokom istorije, ali i ekonomske prednosti u današnjem vremenu. Semberija, čije ime potiče od riječi „sember“ što znači močvarno tlo, jedno je od najplodnijih poljoprivrednih područja u Bosni i Hercegovini. Upravo zbog toga Bijeljina se često naziva „žitnicom“ zemlje, jer se ovdje proizvode ogromne količine žitarica, voća i povrća.
Plodna zemlja i povoljne klimatske prilike oduvijek su hranile ljude ovog kraja, a poljoprivreda i danas ostaje stub ekonomije Bijeljine.
Istorijski pregled
Prvi pisani tragovi o Bijeljini potiču iz 15. vijeka, mada je naseljavanje ovih prostora počelo mnogo ranije. Tokom Osmanlijskog perioda Bijeljina je postala važan trgovački centar, gdje su se ukrštali putevi između Srbije, Bosne i Panonije. Ovdje su se razvijali zanati, trgovina i kulturni život, a grad je rastao kao mjesto različitih religija i običaja.
U austrougarskom periodu Bijeljina je doživjela značajne urbane promjene – tada su građene škole, crkve i džamije koje i danas svjedoče o burnoj prošlosti grada. Tokom 20. vijeka Bijeljina je prolazila kroz različite političke sisteme, od Kraljevine Jugoslavije do socijalističkog perioda, kada je doživjela industrijski razvoj i modernizaciju.
Danas je Bijeljina savremen grad koji i dalje čuva duh svojih korijena, a kulturno nasljeđe svjedoči o bogatoj i složenoj istoriji.
Kultura i znamenitosti
Bijeljina je grad bogate kulturne baštine. U samom centru nalazi se prelijepa Saborna crkva Svetog Georgija, podignuta u 19. vijeku, kao i Atik džamija, jedna od najstarijih u Bosni i Hercegovini, koja datira još iz 16. vijeka. Ove građevine stoje kao simboli različitih vjerskih tradicija koje vijekovima žive jedna pored druge.
Grad se ponosi i Manastirom Tavna, smještenim u blizini Bijeljine. Tavna je jedan od najstarijih pravoslavnih manastira u Bosni i Hercegovini, čiji korijeni sežu do 14. vijeka. Posebno je poznat i Etno-selo „Stanišići“, turistički kompleks koji je izrastao u pravu atrakciju regije. Ovdje posjetioci mogu osjetiti duh starih vremena, šetajući između autentičnih kuća, vodenica i crkava prenešenih iz različitih krajeva Balkana.
Bijeljina ima i bogatu kulturnu scenu – pozorišne predstave, koncerti, književne večeri i izložbe redovno okupljaju stanovnike i posjetioce.
Savremeni razvoj
U posljednjim decenijama Bijeljina je doživjela nagli razvoj. Izgrađene su moderne saobraćajnice, stambeni blokovi, šoping centri i industrijske zone. Grad se širi u svim pravcima, a sve više mladih ljudi pronalazi prilike za obrazovanje i zaposlenje upravo ovdje.
Univerzitet u Bijeljini privlači studente iz cijele regije, dok je zdravstvena infrastruktura značajno unaprijeđena otvaranjem bolnica i specijalizovanih klinika. Ekonomija se i dalje oslanja na poljoprivredu, ali se razvijaju i trgovina, uslužne djelatnosti i turizam.
Događaji i manifestacije
Bijeljina je domaćin brojnih kulturnih i zabavnih manifestacija. Najpoznatija je „Semberski kotlić“, gastronomsko takmičenje koje okuplja ljubitelje dobre hrane i druženja, te Pantelinski dani, posvećeni zaštitniku grada Svetom Panteleimonu. Ove manifestacije, uz mnoge sajmove i koncerte, čine Bijeljinu živim gradom u kojem se uvijek nešto dešava.
Bijeljina danas
Danas Bijeljina važi za jedan od najperspektivnijih gradova sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. Njena snaga leži u poljoprivredi, mladom stanovništvu i strateškom položaju blizu granice sa Srbijom i Evropskom unijom. Pored ekonomskog razvoja, grad nudi i miran način života, bogat društveni i kulturni sadržaj te toplinu ljudi koji važe za gostoljubive i srdačne domaćine.
