Danas slijedi jedna jako zanimljiva priča, humorističnog karaktera naravno. Radnja je smještena u jednom parku gdje otac ima problema sa plačljivim sinom. Za kraj ćemo, obzirom da je priča smještena u park, ispričati zanimljivosti o najvećem parku na svijetu, a vjerujemo da dosta toga niste znali.
-A ne ne gospođo, ja sam Pera.
Central Park – Zeleni dragulj srca New Yorka
Kada neko prvi put kroči u Central Park, osjećaj je kao da je zakoračio u potpuno novi svijet. Uprkos činjenici da se nalazi usred jednog od najprometnijih i najurbalnijih gradova planete, ovaj park uspijeva da stvori osjećaj mira, tišine i prirodne harmonije koji su gotovo nestvarni. Central Park je više od samo parka – to je živi organizam, kolektivna memorija grada, emocionalna oaza i simbol urbanog sna da priroda i grad mogu postojati rame uz rame.
Kako je sve počelo: rođenje jednog parka
U sredini 19. vijeka, New York je postajao sve veći i haotičniji. Građani su, naročito bogatiji slojevi, počeli da traže mjesto za bijeg iz svakodnevnog urbanog ludila. U to vrijeme, evropske prijestolnice već su imale prepoznatljive zelene površine – Pariz sa Bois de Boulogne, London sa Hyde Parkom – i njujorčani su željeli nešto slično.
Godine 1853. država New York je donijela zakon o stvaranju “gradske oaze”. Kroz eksproprijaciju zemljišta koja su tada bila močvarna, kamenita ili naseljena siromašnim imigrantima, stvoren je prostor za nešto potpuno novo: prvi javni park u Americi koji je bio planski dizajniran.
Dvije ključne figure ovog poduhvata bili su Frederick Law Olmsted i Calvert Vaux, vizionari koji su osvojili arhitektonski konkurs sa projektom nazvanim „Greensward Plan“. Njihova ideja bila je da se stvori park koji izgleda kao netaknuta priroda, iako je u stvari pažljivo isplaniran – sa vijugavim stazama, jezerima, brdima, gustim šumama i velikim travnatim površinama.
Impresivne brojke i dimenzije
Danas, Central Park se prostire na više od 340 hektara – dužine je otprilike 4 kilometra, a širine 800 metara. To je najposjećeniji gradski park u Sjedinjenim Američkim Državama, s više od 40 miliona posjetilaca godišnje.
U njemu se nalazi:
-
Više od 26 000 stabala
-
Oko 50 fontana i skulptura
-
21 igralište
-
7 velikih vodopovršina (uključujući poznata jezera The Lake, Jacqueline Kennedy Onassis Reservoir, i Harlem Meer)
-
Više od 90 kilometara pješačkih i biciklističkih staza
-
Zoološki vrt
-
Zoološki vrt za djecu (Children’s Zoo)
-
Ogroman travnjak poznat kao The Great Lawn
Park kao pozornica: mjesto gdje se susreću stvarnost i fikcija
Central Park je ne samo fizički prostor, već i kulturni simbol. Bio je lokacija za stotine filmova, od klasika kao što su Breakfast at Tiffany’s, Home Alone 2, When Harry Met Sally, Enchanted, Avengers, pa sve do dokumentaraca, muzičkih spotova i umjetničkih instalacija. On je filmski kliše, ali i istinska inspiracija – mjesto gdje se snovi i scenariji stapaju s realnošću.
U parku se tokom godine održavaju:
-
Besplatni koncerti na otvorenom u organizaciji New York Philharmonic-a i Metropolitan Opera-e
-
Letnje predstave na Delacorte Theatre-u u okviru programa “Shakespeare in the Park”
-
Trke i sportski događaji, uključujući maraton u New Yorku
-
Protesti, performansi i okupljanja koja često oblikuju društveni diskurs grada
Mjesto različitosti: od luksuza do ulične umjetnosti
U Central Parku možete sresti gotovo sve slojeve društva. Na jednom kraju neko čita roman u tišini, dok nekoliko metara dalje grupa muzičara svira jazz. Malo dalje neko pleše, neko vozi skejt, neko trči, neko hrani ptice.
Tu su kočije sa konjima, ali i roditelji sa djecom na trotinetima. Tu su zaljubljeni parovi, profesionalni fotografi, joggeri u zoru, beskućnici koji traže skrovita mjesta za odmor, ali i bogataši koji iz svojih luksuznih zgrada imaju pogled na park vrijedan desetine miliona dolara. Svi se nekako uklope. Central Park je zajednički imenilac između suprotnosti.
Central Park kao prirodni laboratorij i utočište za divlje životinje
Iako je u srcu betona, park je dom stotinama vrsta ptica, vjeverica, rakuna, kornjača i čak nekoliko vrsta riba i gmizavaca. Posebno je popularan među posmatračima ptica – ljudi dolaze iz cijelog svijeta da uočavaju rijetke vrste tokom sezonskih migracija.
Postoji i posebna ekološka brigada – tim stručnjaka koji se bavi očuvanjem flore i faune. Zanimljivo je da je sve u parku umjetno stvoreno, uključujući i mnoga “prirodna” brda i šume. U stvari, nijedan element pejzaža nije slučajan – od zakrivljenosti staze do izbora vrsta drveća.
Simbol društvenih transformacija
Tokom svoje istorije, Central Park je prolazio kroz različite faze. Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, park je bio u ozbiljnom zapuštenom stanju – s grafitima, kriminalom i smećem. Tada je osnovana organizacija Central Park Conservancy, koja je do danas prikupila stotine miliona dolara za očuvanje, rekonstrukciju i održavanje parka.
Danas je Central Park ogledalo snage javno-privatnog partnerstva u očuvanju javnih dobara. Iako je park javni prostor, veliki dio sredstava dolazi od donacija – često od najbogatijih njujorčana koji žele da ostave trag u njegovoj obnovi.
Romantika, nostalgija i inspiracija
Malo koji prostor u svijetu uspijeva da izazove toliko emocija kao Central Park. Za mnoge je to mjesto gdje su se prvi put poljubili, gdje su trčali kao djeca, gdje su sahranili kućnog ljubimca, gdje su došli da tuguju ili da započnu novi život.
U tišini parka, među krošnjama koje šušte na vjetru, svako može naći ono što mu je najpotrebnije: mir, inspiraciju, sjećanje, ili nadu. Central Park je mjesto gdje se duh New Yorka diše najdublje – ne kroz buku, već kroz prostor tišine i prirode.
Central Park – srce koje kuca u ritmu grada
Bez obzira da li ga posmatrate iz helikoptera kao savršeni pravougaonik u moru zgrada, ili ste samo još jedan šetač među milionima, jedno je sigurno: Central Park nije samo park. On je priča, disanje grada, emocionalni refleks njegovih stanovnika. Mjesto gdje priroda i civilizacija ne ratuju – već plešu.
U svijetu gdje beton osvaja prostor sve brže, Central Park je podsjetnik da je priroda neophodna, ne kao luksuz, već kao pravo. I baš zato – dokle god postoji New York, postojaće i Central Park. Ne kao ukras, već kao duša.
