Rak pluća ne mora uvijek početi kašljem: Simptom koji mnogi prvo povežu s ramenom i kičmom

Kada se govori o raku pluća, većina ljudi prvo pomisli na dugotrajan kašalj, otežano disanje ili iskašljavanje krvi. Međutim, ova ozbiljna bolest ne mora uvijek početi simptomima koje bismo automatski povezali sa disajnim sistemom. Kod pojedinih pacijenata prvi znak problema može se pojaviti na potpuno neočekivanom mjestu – primjerice u ramenu.

Upravo je to jedan od razloga zbog kojih rak pluća ponekad može dugo ostati neotkriven. Rani simptomi mogu biti blagi, nespecifični ili čak potpuno odsutni, dok se određene tegobe lako pripisuju umoru, starenju, problemima sa kičmom ili mišićima.

Rak pluća pritom ostaje jedan od vodećih uzroka smrti od malignih bolesti u svijetu. Poseban problem predstavlja činjenica da se značajan broj slučajeva otkrije tek kada je bolest uznapredovala. Što se tumor ranije otkrije, veće su mogućnosti za liječenje, zbog čega prepoznavanje upozoravajućih znakova ima veliki značaj.

Kada bol u ramenu nema veze sa samim ramenom

Bol u ramenu izuzetno je česta tegoba i u ogromnoj većini slučajeva nema veze sa malignom bolešću. Povrede, upala tetiva, promjene vratne kičme, nepravilno držanje i fizičko opterećenje daleko su češći uzroci.

Ipak, postoji specifična situacija u kojoj bol u ramenu može biti povezana sa tumorom pluća.

Riječ je o takozvanom Pancoastovom tumoru, odnosno tumoru koji nastaje u gornjem dijelu pluća. Zbog svog položaja može zahvatiti ili pritiskati strukture koje se nalaze u neposrednoj blizini, uključujući nerve.

Zbog toga osoba može osjećati bol u ramenu, lopatici ili ruci, iako sam zglob ramena nije mjesto nastanka problema.

Takav bol može biti uporan i širiti se niz ruku. Kod nekih osoba mogu se pojaviti slabost, trnjenje ili drugi neurološki simptomi.

Važno je naglasiti da bol u ramenu sam po sebi nije razlog za zaključak da osoba ima rak pluća. Međutim, dugotrajan ili neobjašnjiv bol koji se ne poboljšava, posebno ako postoje i drugi simptomi ili značajni faktori rizika, opravdava pregled ljekara.

Rak pluća nema samo jedno lice

Pod nazivom rak pluća zapravo se nalazi više različitih oblika bolesti.

Najčešće se pravi osnovna podjela na nemikrocelularni i mikrocelularni karcinom pluća. Nemikrocelularni oblici čine većinu slučajeva i obuhvataju nekoliko histoloških tipova, među kojima su adenokarcinom i planocelularni odnosno skvamozni karcinom.

Mikrocelularni karcinom pluća poznat je po agresivnijem ponašanju i mogućnosti ranog širenja na druge dijelove organizma.

Međutim, prognoza ne zavisi samo od naziva tumora. Presudni su stadij bolesti u trenutku dijagnoze, biologija tumora, opšte zdravstveno stanje pacijenta i mogućnosti liječenja.

Koje simptome ne treba ignorisati?

Kašalj je jedan od najpoznatijih simptoma, ali posebno je važno obratiti pažnju na kašalj koji traje ili mijenja svoj karakter.

Iskašljavanje krvi zahtijeva medicinsku procjenu, čak i kada je količina krvi mala. Otežano disanje, bol ili nelagoda u grudima, promuklost i ponavljane respiratorne infekcije također mogu biti razlozi za pregled.

Kod uznapredovalije bolesti mogu se pojaviti neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, smanjen apetit, izražen umor ili bolovi u drugim dijelovima tijela.

Nijedan od ovih simptoma pojedinačno ne znači automatski rak pluća. Mogu nastati kod velikog broja drugih bolesti. Problem nastaje kada se dugotrajne ili progresivne tegobe mjesecima ignorišu.

Pušenje ostaje najvažniji faktor rizika

Veza između duhana i raka pluća jedna je od najbolje dokumentovanih povezanosti između životnih navika i malignih bolesti.

Duhanski dim sadrži brojne štetne i kancerogene supstance koje tokom dugogodišnjeg izlaganja mogu oštetiti ćelije. Rizik raste sa ukupnom izloženošću duhanskom dimu.

To, međutim, ne znači da rak pluća pogađa isključivo pušače.

Bolest se može razviti i kod ljudi koji nikada nisu pušili. Među ostalim faktorima rizika nalaze se izloženost radonu, azbestu i određenim profesionalnim kancerogenima, kao i zagađenje vazduha. Genetska predispozicija i drugi faktori također mogu imati određenu ulogu.

Pasivno pušenje dodatni je razlog zbog kojeg zaštita od duhanskog dima nije važna samo za samog pušača.

Zašto rano otkrivanje toliko mijenja situaciju?

Kod mnogih malignih bolesti stadij u kojem je tumor otkriven snažno utiče na mogućnosti liječenja, a rak pluća nije izuzetak.

Tumor koji je lokalizovan na plućima može omogućiti potpuno drugačiji terapijski pristup od bolesti koja se već proširila na udaljene organe.

Zbog toga se kod osoba sa visokim rizikom u određenim zdravstvenim sistemima koristi skrining niskodoznim CT-om. Takav pregled nije namijenjen cijeloj populaciji niti predstavlja zamjenu za odlazak ljekaru kada postoje simptomi. Namijenjen je određenim rizičnim grupama prema kriterijima kao što su dob i istorija pušenja.

Običan rendgenski snimak pluća i CT također nisu ista stvar. CT daje znatno detaljniji prikaz i može otkriti promjene koje na standardnom rendgenskom snimku nisu jasno vidljive.

Kada snimanje pokaže sumnjivu promjenu, za definitivnu dijagnozu često su potrebni dodatni pregledi i uzimanje uzorka tkiva. Patohistološka analiza omogućava utvrđivanje o kojoj vrsti tumora je riječ.

Danas nije dovoljno samo utvrditi da postoji tumor

Savremena onkologija napravila je veliki korak upravo u razumijevanju biologije tumora.

Kod određenih oblika nemikrocelularnog karcinoma pluća analiziraju se molekularne karakteristike tumora. Pronalaženje određenih genetskih promjena može omogućiti primjenu ciljane terapije.

To znači da dvije osobe koje na prvi pogled imaju sličnu dijagnozu ne moraju nužno dobiti isti tretman.

Pored operacije, radioterapije i hemoterapije, danas postoje imunoterapije i ciljane terapije koje su značajno promijenile liječenje određenih grupa pacijenata.

Imunoterapija djeluje drugačije od klasične hemoterapije. Umjesto direktnog napada na tumorske ćelije istim mehanizmom kao citotoksični lijekovi, određene imunoterapije pomažu imunološkom sistemu da efikasnije prepozna i napadne tumor.

Nisu svi pacijenti kandidati za svaku terapiju, pa se odluka donosi na osnovu tipa i stadija tumora, biomarkera, opšteg stanja pacijenta i drugih medicinskih faktora.

Prevencija počinje mnogo prije prvih simptoma

Najvažnija preventivna mjera protiv raka pluća ostaje izbjegavanje pušenja.

Prestanak pušenja ima smisla čak i nakon mnogo godina pušačkog staža. Rizik se ne vraća trenutno na nivo osobe koja nikada nije pušila, ali se nakon prestanka s vremenom smanjuje.

Jednako je važno smanjivati izloženost pasivnom pušenju.

Na radnim mjestima gdje postoji kontakt sa prašinom, azbestom ili drugim potencijalno štetnim materijama treba poštovati propisane mjere zaštite. U područjima gdje radon predstavlja problem moguće je testirati njegovu koncentraciju u zatvorenim prostorima i, kada je potrebno, preduzeti mjere za njeno smanjenje.

Fizička aktivnost, kvalitetna ishrana i održavanje zdrave tjelesne mase važni su za opšte zdravlje, ali ih ne treba predstavljati kao zaštitu koja može poništiti posljedice pušenja ili druge velike faktore rizika.

Šta možemo učiniti za zdravlje pluća?

Redovno kretanje pozitivno djeluje na kardiovaskularnu i respiratornu kondiciju. Hodanje, plivanje, vožnja bicikla i druge aerobne aktivnosti mogu poboljšati fizičku sposobnost organizma da koristi kiseonik.

Ishrana bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama i drugim nutritivno vrijednim namirnicama dio je zdravog načina života. Ipak, ne postoji pojedinačna namirnica, čaj ili suplement za koji se može tvrditi da „čisti pluća“ ili sprečava nastanak raka.

Sličan oprez potreban je i kada se govori o vježbama disanja. One mogu biti korisne u određenim situacijama i pomoći nekim pacijentima u kontroli disanja, ali nisu metoda prevencije malignih bolesti.

Respiratorne infekcije također zaslužuju pažnju

Prevencija određenih infekcija važan je dio zaštite respiratornog sistema.

Vakcinacija protiv gripe, COVID-19 i pneumokoknih infekcija može biti preporučena određenim osobama zavisno od dobi, zdravstvenog stanja i nacionalnih preporuka. O tome je najbolje razgovarati sa ljekarom ili farmaceutom.

Pranje ruku, provjetravanje prostora i izbjegavanje nepotrebnog izlaganja respiratornim infekcijama također su jednostavne mjere koje imaju praktičnu vrijednost.

Najopasniji simptom ponekad je onaj koji zanemarujemo

Najvažnija poruka nije da svaku bol u ramenu treba povezivati sa rakom pluća. Takav zaključak bio bi pogrešan i mogao bi izazvati nepotreban strah.

Mnogo korisnije je obratiti pažnju na promjene koje traju, pogoršavaju se ili nemaju jasno objašnjenje.

Uporan kašalj, iskašljavanje krvi, neobjašnjiv gubitak težine, otežano disanje ili dugotrajan bol u grudima, ramenu ili ruci zaslužuju medicinsku procjenu, posebno kod osoba koje imaju povećan rizik.

Rak pluća i dalje predstavlja ozbiljnu bolest, ali slika njegovog liječenja danas nije ista kao prije nekoliko decenija. Napredak u snimanju, molekularnoj dijagnostici, hirurgiji, radioterapiji, ciljanim lijekovima i imunoterapiji otvorio je mogućnosti koje ranije nisu postojale.

Zato su dvije stvari posebno važne: smanjivanje faktora rizika prije nego što se bolest pojavi i pravovremena reakcija kada organizam počne slati neuobičajene signale. Kod raka pluća vrijeme otkrivanja bolesti može napraviti veliku razliku.