Danas govorimo o jednoj namirnici koja je skoro pa zaboravljena a među nekima i nepoznata. Zapravo je u pitanju prava superhrana i s razlogom se preporučuje ženama koje imaju preko 50 godina. Taj životni period je pravi period kada bi briga o zdravlju morala da bude imperativ svakoj ženi.
Zašto Kvinoja Treba Biti Dio Ishrane Svake Žene Nakon 50. Godine
U svijetu prepunom različitih nutricionističkih informacija i prehrambenih preporuka, odabir pravih namirnica može biti izazovan zadatak. Međutim, neke namirnice se ističu zbog svojih izuzetnih svojstava i zdravstvenih beneficija. Jedna od tih namirnica je kvinoja, drevna pseudožitarica koja potiče iz visoko planinskih područja Južne Amerike.
Iako je kvinoja već dugo poznata u svojoj domovini, tek je u posljednjih nekoliko decenija stekla popularnost širom svijeta kao superhrana. Posebno se preporučuje ženama koje su prešle pedesetu godinu života, jer nudi brojne zdravstvene prednosti koje pomažu u održavanju vitalnosti i energije.
Kako žene stare, njihove nutritivne potrebe se mijenjaju. Metabolizam se usporava, mišićna masa postaje manja, a kosti su osjetljivije na frakture. Prilagodba ishrane postaje ključna za očuvanje zdravlja tokom ovog životnog perioda. Kvinoja se ističe kao vrijedan saveznik u ovoj prilagodbi zbog svojih izuzetnih nutritivnih svojstava.
Prvenstveno, kvinoja je jedan od rijetkih biljnih izvora kompletnih proteina, što znači da sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina potrebnih za optimalno funkcionisanje našeg organizma.
Jedna od najvećih prednosti kvinoje za žene u ovoj životnoj dobi je njena sposobnost da podrži očuvanje mišićne mase. Kako se mišićna masa prirodno smanjuje s godinama, redovno konzumiranje kvinoje može pomoći u očuvanju mišićne snage i pokretljivosti, što je od suštinske važnosti za aktivan i zdrav život.
Osim toga, kvinoja je bogata vlaknima, što je ključno za održavanje zdrave probave. Vlakna pomažu u prevenciji probavnih problema kao što su zatvor i nadutost te osiguravaju duži osjećaj sitosti, što može biti korisno za kontrolu tjelesne težine i sprječavanje pretilosti.
Kvinoja igra i značajnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju. Žene nakon menopauze često su izložene većem riziku od razvoja osteoporoze. Uključivanjem kvinoje u svakodnevnu ishranu, žene mogu dobiti ključne minerale poput magnezija, fosfora i kalcija, koji su neophodni za održavanje koštane gustine.
Održavanje zdravih kostiju pomaže smanjenju rizika od fraktura i gubitka koštane mase, što je izuzetno važno za sprječavanje ozljeda i održavanje kvalitete života.
Osim što pruža fizičke prednosti, kvinoja može pomoći i u povećanju energetskog nivoa zahvaljujući visokom sadržaju željeza. Željezo je esencijalni mineral za prijenos kisika kroz tijelo i proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Mnoge žene nakon pedesete godine pate od nedostatka željeza, što može uzrokovati umor i slabost.
Uključivanje kvinoje u ishranu može pomoći u suočavanju s ovim problemom, poboljšavajući energiju i vitalnost.
Kvinoja ima i nizak glikemijski indeks, što je čini idealnom za stabilizaciju nivoa šećera u krvi. Stabilan nivo šećera u krvi smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i poboljšava zdravlje srca. Osim toga, kvinoja je bogata antioksidansima koji pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa i usporavaju proces starenja stanica.
Zahvaljujući svojoj svestranosti i lakoj pripremi, kvinoja može biti dio raznih jela, od jednostavnih salata do ukusnih deserata. Uključivanje kvinoje u ishranu nije samo trend, već koristan korak prema održavanju zdravlja i vitalnosti žena u zrelijim godinama.
Kvinoja je namirnica koja na prvi pogled djeluje skromno, gotovo neupadljivo, ali iza tih sitnih zrna krije se izuzetno bogata priča. Iako je danas često svrstavaju među moderne „supernamirnice“, kvinoja je zapravo veoma stara biljka koju su još prije nekoliko hiljada godina uzgajali narodi Anda, smatrajući je svetom hranom. Za njih nije bila samo izvor energije, već simbol snage, izdržljivosti i ravnoteže između čovjeka i prirode.
Ono što kvinoju izdvaja od većine žitarica jeste činjenica da tehnički uopšte nije žitarica. Ona pripada porodici biljaka srodnih špinatu i blitvi, ali se koristi na sličan način kao riža ili pšenica. Upravo ta „između“ pozicija daje joj posebnu vrijednost – lagana je za probavu, a istovremeno izuzetno hranjiva. Njena zrna sadrže kompletan spektar esencijalnih aminokiselina, što je čini rijetkim biljnim izvorom punovrijednih proteina.
Kada se kuva, kvinoja dobija blagu, orašastu aromu i prijatnu, pomalo pahuljastu teksturu. Zbog toga se lako uklapa u razna jela – od jednostavnih priloga, preko bogatih salata, do toplih obroka koji zamjenjuju klasične kombinacije mesa i priloga. Njena neutralnost omogućava da upije začine i ukuse, pa se jednako dobro slaže s povrćem, mahunarkama, maslinovim uljem, ali i s voćem i medom u slatkim varijantama.
Osim što je hranjiva, kvinoja ima i praktičnu stranu. Ne sadrži gluten, što je čini pogodnom za osobe s intolerancijom, a njen nizak glikemijski indeks doprinosi stabilnijem nivou energije tokom dana. Zbog toga se često preporučuje ljudima koji vode računa o ishrani, sportistima, ali i svima koji žele obroke nakon kojih neće osjećati težinu ili nagle padove snage.
Možda je upravo u toj kombinaciji drevnog porijekla i savremenih potreba razlog njene popularnosti. Kvinoja ne nameće stroga pravila – ona se prilagođava. Može biti jednostavna i skromna, ali i dio sofisticiranih jela. U svijetu brzih rješenja i industrijske hrane, kvinoja podsjeća da ponekad najvrednije stvari dolaze iz prošlosti i da prava snaga često leži u ravnoteži, a ne u pretjerivanju.
