Danas za vas imamo na repertoaru malo humora, vic o zmijama a nakon toga nešto dodatno za vas.
-Uhh, ujela sam se za jezik.
A sada malo zanimljivosti. Danas su na temi zmije, pa ćemo vam ispričati malo više o jednoj od najopasnijih otrovnica, Crnom mambom. Jednom od najbržih zmija koja i svojim izgledom djeluje opasno.
CRNA MAMBA – ELEGANTNI UBICA IZ AFRIKE
Kada se spomene riječ “zmija”, kod većine ljudi to izaziva neku dozu nelagode. Ali kada se pomene crna mamba, ta nelagoda nerijetko prelazi u čisti strah. Njeno ime odzvanja kroz afričke ravnice poput šapata legende – kao simbol smrti, brzine i smrtonosne preciznosti. I za to postoji dobar razlog.
Crna mamba (Dendroaspis polylepis) nije samo jedna od najopasnijih zmija na svijetu, već i jedno od najelegantnijih stvorenja koje priroda može da ponudi. Njen izgled, ponašanje, otrov i mitologija koja je okružuje čine je bićem koje je istovremeno zastrašujuće i zadivljujuće.
FIZIČKI IZGLED: BRZINA U OBLIKU ZMIJE
Ironično, crna mamba uopšte nije crna po tijelu. Njena koža je najčešće maslinasto-siva, sivkasto-smeđa ili čak sedefasto-zelenkasta. Ime je dobila po boji unutrašnjosti usta – tamnoj, gotovo crnoj, koju izlaže kada se osjeća ugroženom. Ta “crna rupa” u njenim vilicama je posljednje što mnogi afrički sisari vide prije nego što otrov počne da djeluje.
Dužina crne mambe može da pređe 4.5 metra, mada su češći primjerci između 2 i 3 metra. To je čini najdužom otrovnom zmijom Afrike, a ujedno i jednom od najbržih. Kreće se brzinom do 20 km/h, a pojedini izvještaji navode i više. Da, to je dovoljno brzo da čovjeka pretekne ako nije spreman za sprint.
Njeno tijelo je izuzetno vitko i aerodinamično, pa podsjeća na savršeno napravljenu živu strijelu. Oči su joj izražene, sa okruglim zjenicama, što joj daje oštar, gotovo “inteligentan” pogled.
STANIŠTE I GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST
Crna mamba obitava širom suptropske i tropske subsaharske Afrike – od Senegala i Etiopije, preko Zimbabvea i Mozambika, do sjeverne Namibije i Južne Afrike. Njeno prirodno stanište su suve savane, šumski rubovi, klisure, pa čak i napuštena sela i štale. Iako se uglavnom kreće po tlu, vrlo je vješta i penjačica – može se popeti visoko na drveće u potrazi za plijenom ili skloništem.
Crna mamba obično pravi svoje jazbine u napuštenim termitnjacima, pukotinama u stenama ili ispod korijenja drveća, gdje može da se skloni i odmori. Iako je teritorijalna, nije agresivna bez razloga – napada samo ako se osjeća ugroženo ili iznenađeno.
NAČIN ŽIVOTA I ISHRANA
Kao i većina zmija, crna mamba je mesojed. Njena ishrana se sastoji od glodara, ptica, guštera, pa čak i drugih zmija. Ulov obično posmatra iz zasjede, zatim munjevito napada, ujeda i pušta plijen da umre od otrova. Za razliku od pitona, ne davi plijen, već koristi neurotoksični otrov koji paralizuje nervni sistem žrtve u roku od nekoliko minuta.
Ona potom pažljivo prati umirući plijen i guta ga cijelog, počevši od glave. Njena vilica se može raširiti do nevjerovatnih širina, zahvaljujući elastičnim ligamentima i specifičnoj anatomiji kostiju.
Crna mamba je dnevna životinja, što znači da je najaktivnija tokom dana. U sumrak i noću, povlači se u svoje sklonište, gdje je gotovo nevidljiva.
SMRTONOSNI OTROV: NAUČNA PRECIZNOST
Otrov crne mambe je jedan od najpotentnijih u svijetu zmija. Njegov sastav je gotovo isključivo neurotoksičan, što znači da napada nervni sistem – paralizuje mišiće, uključujući i srčani mišić i plućnu funkciju.
Jedan ugriz može sadržavati do 400 mg otrova, a smrtonosna doza za čovjeka je oko 10-15 mg. Bez primjene protuotrova, smrt može nastupiti u roku od 20 minuta do 3 sata, zavisno od mjesta ugriza, količine otrova i tjelesne mase žrtve.
Simptomi uključuju:
-
Utrnulost usana i jezika
-
Zamućen vid i problemi s govorom
-
Gubitak kontrole nad mišićima
-
Respiratorna paraliza
-
Koma
-
Smrt usljed prestanka disanja
Zahvaljujući modernoj medicini, danas se u Africi koriste antivenomi koji drastično smanjuju smrtnost – ali samo ako se daju na vrijeme.
MITOVI I STRAH – ISTINA I PREUVELIČAVANJE
Crna mamba je često bila predstavljana kao “serijski ubica” u pričama lokalnog stanovništva, a mnogi mitovi preuveličavaju njenu agresivnost. Postoje tvrdnje da će crna mamba juriti čovjeka s namjerom da ga ubije – što je netačno. Iako je brza i može biti opasna, ona instinktivno izbjegava kontakt s ljudima i napada samo u krajnjoj nuždi.
Njen “repertoar zastrašivanja” uključuje podizanje prednjeg dijela tijela, šištanje, i otvaranje usta – pokazivanje crnog “unutrašnjeg plašta” – da bi upozorila na povlačenje. Ujeda tek kada procijeni da je u bezizlaznoj situaciji.
ULOGA U PRIRODI I MEDICINI
Crna mamba igra važnu ulogu u ekosistemu Afrike – kao regulator populacije glodara i drugih sitnih životinja. Bez nje, poljoprivreda bi pretrpjela ogroman udarac zbog prenamnoženih miševa i pacova.
Zanimljivo, otrov crne mambe danas se koristi u savremenoj medicini. Naučnici su izolovali peptide iz njenog otrova koji imaju analgetska svojstva jača od morfijuma, ali bez štetnih efekata na srce i disanje. Ovi spojevi, poznati kao “mambalgini”, mogu biti ključ za razvoj budućih lijekova protiv bolova.
