Elon Musk je jedan od najpoznatijih ličnosti danšnjice. Može se reći da je tehnokrata, neko ko dovodi nove tehnologije na planetu. Mnogi ga osporavaju, tvrdeći da iza svega toga stoji nedobronamjeran plan, dok ga drugi nazivaju vizionarom i spasiteljom. Bilo kako bilo, prenosimo razgovor dvojice prijatelja o Elonu Musku.
–Pa kad već grade raketu, neka jednom bar i polete.
Ime Elon Musk danas je gotovo sinonim za futurizam, tehnološku hrabrost i neobične ideje koje često zvuče kao naučna fantastika. Malo je ljudi u savremenom svijetu koji su toliko snažno uticali na pravac u kojem se razvija tehnologija, energetika i svemirska industrija. Musk je čovjek koji je uspio spojiti nekoliko naizgled nespojivih ambicija: električne automobile, privatne svemirske letove, internet iz svemira, umjetnu inteligenciju i čak ideju kolonizacije drugih planeta.
Rođen je 1971. godine u Pretoria u South Africa. Kao dijete bio je povučen i često uronjen u knjige i kompjutere. Još kao mali pokazivao je nevjerovatnu radoznalost prema nauci i tehnologiji. Legenda kaže da je već sa dvanaest godina napravio svoju prvu video-igru i prodao je jednom magazinu za nekoliko stotina dolara. Za mnoge bi to bio mali uspjeh, ali za Muska je to bio prvi znak da ideje mogu postati stvarnost.
Tokom tinejdžerskih godina Musk je odlučio da želi život izvan Južne Afrike. Preselio se u Canada, a zatim u United States gdje je studirao fiziku i ekonomiju. U tom periodu počeo je razvijati svoju filozofiju života: čovječanstvo treba da napreduje tehnološki i da stalno pomjera granice mogućeg. Musk je vjerovao da su velike ideje često potisnute strahom od neuspjeha, pa je odlučio da taj strah ignoriše.
Njegov prvi ozbiljan poslovni uspjeh došao je krajem devedesetih kada je zajedno s bratom pokrenuo kompaniju Zip2. Bila je to firma koja je razvijala online mape i poslovne direktorije za novine – nešto što je tada bilo prilično revolucionarno. Kada je kompanija prodana velikoj tehnološkoj firmi za stotine miliona dolara, Musk je postao milioner još prije tridesete godine života. Međutim, za razliku od mnogih koji bi tada usporili i uživali u bogatstvu, Musk je odlučio da uloži gotovo sav novac u nove, mnogo rizičnije projekte.
Jedan od tih projekata bio je razvoj online finansijskih servisa koji će kasnije postati PayPal. Ideja da ljudi mogu slati novac preko interneta bila je u to vrijeme relativno nova i mnogi su bili skeptični. Ipak, PayPal je ubrzo postao globalno popularan servis za digitalna plaćanja. Kada je kompaniju kupio eBay za milijarde dolara, Musk je ponovo dobio ogromna sredstva za nove projekte.
Tada počinje najneobičniji dio njegove karijere. Musk je odlučio da uloži novac u dvije industrije koje su smatrane gotovo nemogućim za privatne kompanije: svemirsku industriju i električne automobile.
Godine 2002. osnovao je kompaniju SpaceX. Ideja SpaceX-a bila je jednostavna ali nevjerovatno ambiciozna – drastično smanjiti cijenu svemirskih letova i učiniti svemir dostupnijim čovječanstvu. U početku su mnogi stručnjaci tvrdili da privatna firma nikada neće moći konkurisati državnim svemirskim agencijama. Međutim, nakon nekoliko neuspjelih lansiranja, SpaceX je uspio napraviti rakete koje se mogu ponovo koristiti. To je bio ogroman tehnološki proboj jer su rakete decenijama bile jednokratne.
Posebno je spektakularan bio razvoj raketa serije Falcon koje su uspjele vertikalno sletjeti nakon povratka iz svemira. Taj prizor – ogromna raketa koja se vraća i spušta na platformu kao u filmu – postao je jedan od simbola moderne svemirske ere. Musk je često govorio da je njegov krajnji cilj kolonizacija Mars i stvaranje grada na toj planeti koji bi mogao imati milion stanovnika.
Paralelno sa SpaceX-om Musk je postao i ključna figura u kompaniji Tesla. Tesla je bila pionir u razvoju električnih automobila koji su mogli konkurisati tradicionalnim automobilima na benzin. Kada su prvi modeli Tesle počeli osvajati tržište, mnogi su shvatili da električni automobili nisu samo ekološka alternativa nego i tehnološki napredniji proizvodi. Danas su Teslini automobili poznati po velikom ubrzanju, sofisticiranom softveru i naprednim sistemima autopilota.
Muskova fascinacija inovacijama nije se zaustavila tu. Pokrenuo je i kompaniju Neuralink koja istražuje mogućnost povezivanja ljudskog mozga sa računarima. Ideja je razviti implantate koji bi jednog dana mogli pomoći ljudima sa neurološkim bolestima, ali i omogućiti direktnu komunikaciju između mozga i tehnologije.
Također je pokrenuo kompaniju The Boring Company koja razvija podzemne tunele za brzi transport u gradovima. Musk je često govorio da su saobraćajne gužve jedan od najvećih urbanih problema i da bi mreža tunela mogla značajno ubrzati kretanje ljudi.
Jedan od njegovih najkontroverznijih poteza bio je kupovina društvene mreže Twitter koju je kasnije preimenovao u X. Musk je tvrdio da želi pretvoriti platformu u globalni centar komunikacije i finansijskih usluga, nešto poput digitalnog „super-app-a“.
Musk je poznat po tome što radi nevjerovatno mnogo. Često je govorio da radi i do 100 sati sedmično i da spava u fabrikama ili kancelarijama kada projekti zahtijevaju maksimalnu koncentraciju. Njegov stil vođenja kompanija ponekad je vrlo zahtjevan i direktan, zbog čega izaziva podijeljena mišljenja. Jedni ga smatraju genijem koji mijenja svijet, dok drugi misle da je previše impulsivan i kontroverzan.
Ipak, bez obzira na kritike, teško je osporiti utjecaj koji je Musk imao na modernu tehnologiju. Električni automobili danas postaju standard u automobilskoj industriji, privatne svemirske kompanije sve češće šalju rakete u orbitu, a ideja kolonizacije Marsa više nije samo tema naučne fantastike.
Priča o Elonu Musku zapravo je priča o neobičnoj kombinaciji hrabrosti, tvrdoglavosti i ogromne mašte. On je čovjek koji često postavlja ciljeve koji djeluju gotovo nemoguće, ali upravo zbog toga uspijeva pomjeriti granice onoga što ljudi smatraju mogućim. U svijetu koji se brzo mijenja, Musk je postao simbol ideje da budućnost ne dolazi sama – ona se mora izgraditi.
