U nastavku teksta vam donosimo jeda nduhovit vic o životinjama. Tačnije pužu i kornjači koji su poznati po tome što nisu baš najbrže životinje u životinjskom carstvu. A nakon vica, naravno, kao i uvijek donosimo vam neke zanimljivosti upravo o ovim životinjama koje možda niste znali. Uživajte.
– Nemam pojma kako su uspjeli, sve se desilo u treptaju oka!
PUŽEVI – TIHI VLADARI MOKRIH STAZA
Na prvi pogled, puževi djeluju jednostavno. Spori su, tihi, povučeni. No ako se zagledamo dublje u njihovu biologiju, ponašanje i ulogu u ekosistemu, otkrićemo da je ovaj mekušac sve samo ne dosadan. Puževi su stariji od većine današnjih životinjskih vrsta, prisutni su na gotovo svim kontinentima i prilagodili su se nevjerovatno različitim staništima – od vlažnih šuma, preko pustinja, pa sve do mora i planina.
1. ŠTA JE ZAPRAVO PUŽ?
Puževi pripadaju koljenu mekušaca (Mollusca), a njihova posebna potklasa zove se Gastropoda, što na grčkom doslovno znači “trbuhonog”. To su životinje koje hodaju pomoću mišićavog trbušnog stopala. Postoje kopneni puževi, slatkovodni puževi i morski puževi, a svaka od tih grupa broji na hiljade vrsta.
Iako ih često zamjenjujemo s drugim sličnim organizmima (npr. slični su glistama zbog oblika tijela), puževi imaju nešto što ih odmah izdvaja – svoju kućicu ili ljušturu. Kod većine puževa ta ljuštura služi kao zaštita, rezervoar za vlagu i zaklon od predatora.
2. ANATOMIJA PUŽA – VIŠE NEGO ŠTO OKO VIDI
Na prvi pogled, puž djeluje kao želatinozna masa s kućicom. Ali njihova unutrašnjost je pravo čudo:
-
Stopalo: Njime se puž kreće pomoću talasastih kontrakcija. Iako izgleda sporo, stopalo je nevjerovatno prilagodljivo.
-
Radula: Ovo je nešto poput jezičnog “rendala”, kojim puževi stružu i melju hranu. Imaju hiljade mikroskopskih zuba!
-
Oči: Većina kopnenih puževa ima oči na vrhovima ticala. Ipak, njihov vid je veoma slab – razlikuju samo tamu i svjetlost.
-
Ticala: Imaju dvije vrste – duža gornja ticala (sa očima) i kraća donja ticala za osjet mirisa i dodira.
-
Kućica (ljuštura): Sastavljena je od kalcijum-karbonata i raste zajedno s pužem. Spirala ljušture može da bude lijeva ili desna, i to je genetski određeno.
3. PUŽEVI SU HERMAFRODITI
Jedna od najneobičnijih karakteristika puževa jeste da su hermafroditi – to znači da svaki puž ima i muške i ženske reproduktivne organe. Ipak, za razliku od biljaka, oni ne mogu sami sebe oploditi. U parenju učestvuju dva puža i razmjenjuju spermatozoide.
Mnoge vrste imaju zanimljive rituale parenja. Neke čak koriste “ljubavne strelice” – male vapnenaste šiljke koje puževi doslovno zabijaju jedan drugome kao dio procesa zavođenja!
4. PUŽEVI IMAJU NEOBIČAN NAČIN HODANJA
Puž nije brz, to svi znamo. Ali jeste uporan. Kreće se pomoću mišićnih kontrakcija u stopalu koje nalikuju talasima, a klizi po sopstvenom sluzi koju luči iz žlijezda. Ta sluz smanjuje trenje, ali i štiti tijelo od isušivanja i oštećenja. Zbog nje puževi mogu da se penju po zidovima, prozorima pa čak i da se kreću preko oštrih površina bez povrede.
Neki istraživači smatraju da je puževa sluz jedan od najsloženijih prirodnih materijala – može da bude i ljepljiva i skliska, a sadrži i antibakterijska svojstva.
5. ŽIVOTNI VIJEK I RAZVOJ
Većina puževa živi 1 do 6 godina, iako su zabilježeni slučajevi da neke vrste u zatočeništvu dožive i više od deset godina. Nakon polaganja jaja, iz njih izlaze maleni pužići koji odmah nose minijaturne kućice. Njihove ljušture rastu s njima, i nikada ih ne mijenjaju.
Ljuštura je zapravo sastavni dio njihovog tijela – bez nje, puž ne može preživjeti.
6. ISHRANA PUŽEVA – MNOGO VIŠE OD LISTA SALATE
Većina puževa su biljojedi, ali postoje i vrste koje su svaštojedi, pa čak i mesojedi! Kopneni puževi se hrane lišćem, algama, gljivicama, pa čak i trulim ostacima biljaka. Morski puževi (kao što su moruzgve ili školjke) ponekad jedu druge mekušce.
Zanimljivo je da puževi ne piju vodu kao ljudi – već upijaju vlagu iz okoline, iz hrane i direktno kroz tijelo. Zato ih najčešće viđamo poslije kiše – tada je vazduh pun vlage, što im najviše prija.
7. PUŽEVI KAO DELIKATES I FARMACEUTSKO BLAGO
U mnogim dijelovima svijeta, puževi nisu samo zanimljive životinjice – oni su i hrana. Posebno u Francuskoj, Italiji i Španiji, gdje se puževi smatraju delikatesom. Jelo poznato kao “escargot” (puževi u bijelom luku i maslacu) služi se u najfinijim restoranima.
Pored gastronomije, puževi su našli mjesto i u kozmetičkoj industriji. Sluz puževa koristi se u kremama i serumima zbog svojih regenerativnih i hidratantnih svojstava – ona sadrži alantoin, kolagen, elastin i glikolnu kiselinu.
8. NEOBIČNI ODBRAMBENI MEHANIZMI
Puževi, iako bez zuba i kandži, imaju razne mehanizme odbrane:
-
Povlače se u ljušturu.
-
Luče gorak i ljepljiv sekret koji odbija predatore.
-
Morski puževi iz roda Nudibranchia koriste otrove iz hrane (npr. otrov iz meduza koje pojedu) i skladište ih u svom tijelu kao obranu!
9. SIMBOLIKA I MITOLOGIJA
U mnogim kulturama puževi su simboli strpljenja, upornosti, tišine, ali i zaštite. Njihova kućica predstavlja sigurnost, povlačenje u sebe, ali i mudrost.
U narodnim vjerovanjima, pojavljivanje puža znao je da simbolizuje plodnost, kišu i prirodni balans. U nekim istočnjačkim filozofijama, puž se smatra bićem koje pokazuje moć sporog napredovanja – korak po korak, ali bez zaustavljanja.
10. PUŽEVI U UMJETNOSTI I POP-KULTURI
Od dječijih knjiga, crtanih filmova, do poezije i slikarstva, puževi su često korišteni kao metafora. Bilo da se govori o usporenosti života, introspekciji ili sigurnosti doma, puž je univerzalni simbol za sve ono što je sporo, ali postojano.
U modernoj kulturi, animirani filmovi kao što su Turbo ili popularni likovi iz serijala Bob Sunđer Panjgača dodatno su humanizirali puževe i približili ih djeci.
