SVET NA IVICI PAKLA?! Velika sila tajno sprema UDAR NA RUSIJU – NATO u smrtonosnoj opasnosti?!

Posljednjih godina situacija u svijetu se zaoštrava i svjedoci smo mnogih ratova i problema koji se dešavaju ubrzano. Svijet strahuje od novih problema a najnovija informacija iz svijeta je da jedna svjetska sila priprema vojsku i pojačava svoju vojnu sposobnost, kako bi se mogla sukobiti sa Rusijom.

Narativ o potencijalnom oružanom sukobu s Rusijom dobija novo poglavlje — ovog puta iz usta bivšeg komandanta britanske vojske, generala Patrika Sandersa, koji u razgovoru za The Telegraph ne ostavlja mnogo prostora za optimizam. Njegova poruka je jasna, direktna i bez uvijanja: U narednim godinama, Ujedinjeno Kraljevstvo mora biti spremno na mogući rat — ne kao teorijsku opciju, već kao veoma konkretan scenario koji bi mogao postati stvarnost do kraja decenije.

Prema Sandersovim rečima, vreme za pripreme ističe. On ne govori o zveckanju oružjem u dalekoj budućnosti, već o potrebi za hitnim, odlučnim koracima — izgradnji atomskih skloništa, modernizaciji civilne odbrane, razvoju protivvazdušnih sistema i strateškom promišljanju u mirnodopskim danima, kako bi se izbegao potpuni haos u slučaju oružane krize.

On upozorava da, čak i ako rat u Ukrajini prestane, Rusiji bi bilo dovoljno svega nekoliko meseci da obnovi vojne kapacitete do mere da izvrši ograničeni napad na neku od NATO članica. A kako podsjeća general — u tom trenutku, i Velika Britanija će biti pozvana da brani savez.

Posebno je oštar prema britanskim vladama koje su decenijama zanemarivale ulaganja u sistem civilne zaštite. “Govorimo o zemlji koja je, za razliku od Finske, gotovo u potpunosti ukinula podzemne bunkere i krizne komandne centre”, kaže Sanders. Dodaje da se pouke iz nordijskog modela ne smiju ignorisati — jer upravo njihova strategija duboke pripreme u miru može značiti razliku između opstanka i potpunog rasula u danu kada alarmi zaista zazvone.

Za generala Sandersa, priča više nije o apstraktnim strateškim projekcijama, već o budnosti jednog društva koje je, kako kaže, “predugo vjerovalo da se veliki ratovi dešavaju negdje drugdje”. Sad, poručuje on, vrijeme je da se Britanija probudi i prestane igrati na kartu sreće.

Bivši vojni vrh Britanije, general Patrik Sanders, ne krije svoju zabrinutost – prema njegovim riječima, britanska armija trenutno nema ni snage ni resurse da izdrži duže vojno angažovanje visokog intenziteta. U slučaju da dođe do ozbiljnijeg sukoba, postojećim trupama, tvrdi on, “ponestalo bi daha” za svega nekoliko mjeseci.

I rezerve, koje bi trebalo da predstavljaju oslonac u takvim situacijama, po Sandersovoj procjeni su daleko ispod potrebnog nivoa. Previše su skromne da bi popunile praznine koje bi brzo nastale nakon početnih gubitaka. Drugim riječima – u trenutnom stanju, britanski odbrambeni sistem bi vrlo brzo došao do tačke pucanja.

Sanders, koji se danas bavi analizom bezbjednosnih pitanja i vodi sopstveni podkast, jasno poručuje: Rusija ostaje najopasnija prijetnja sigurnosti Ujedinjenog Kraljevstva. Ne samo zbog vojne moći, već i zbog sofisticiranih metoda hibridnog rata – od sajber napada i sabotaža do sistemskog podrivanja političke stabilnosti širom Evrope.

“Možda nismo vojna supersila, ali znamo kako se daje ton međunarodnim reakcijama”, istakao je bivši general, aludirajući na ulogu Britanije kao saveznika koji zna kada treba prvi podići glas.

Kao potencijalne mete budućih ruskih provokacija, Sanders je posebno izdvojio Baltik – sa akcentom na grad Narvu u Estoniji, zatim strateški ključni Suvalski koridor, te daleko sjevernije norveško ostrvo Svalbard. Svaka destabilizacija tih područja mogla bi izazvati ozbiljnu reakciju NATO-a, budući da bi aktiviranje člana 5 – kolektivne odbrane – postalo neizbježno.

Iako ne očekuje scenarij velikih evropskih ratova poput onih iz vremena Hladnog rata, Sanders upozorava da se Kremlj može odlučiti na pokušaj “rehabilitacije” nekadašnjeg sovjetskog prostora. Takva ambicija, iako obavijena propagandom i političkim manevrima, nosi vrlo realan rizik eskalacije u direktni konflikt sa Zapadom.

Uprkos povlačenju iz aktivne vojne službe, Sanders ne planira da se povuče iz javne debate. Najavljuje put u Ukrajinu i poručuje da i dalje oseća dužnost da upozorava i podiže svijest – kako među donosiocima odluka, tako i u široj javnosti. Jer, kako sam kaže, neke prijetnje se ne mogu ignorisati, a priprema je jedini način da se izbjegne tragedija.

BRITANSKA VOJSKA – OD IMPERIJE DO SAVREMENOG SVIJETA

Uloga britanske vojske kroz vijekove

Britanska vojska, poznata i kao British Army, predstavlja stub odbrane Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih interesa širom svijeta. Njen korijen seže još u srednji vijek, ali u današnjem obliku zvanično je ustanovljena 1707. godine, kada su se Engleska i Škotska ujedinile u Kraljevinu Veliku Britaniju. Od tada, britanska vojska postaje ključna sila u izgradnji najvećeg imperijalnog carstva u istoriji čovječanstva.

Britanska vojska bila je oružana ruka imperije – učestvovala je u brojnim sukobima, od Napoleonskih ratova, preko Krimskog rata, dva svjetska rata, pa sve do modernih konflikata poput onih u Iraku, Avganistanu i Siriji. Tokom kolonijalne ere, britanski vojnici su bili raspoređeni na svim kontinentima, djelujući kao simbol moći krune i političkog uticaja Londona.

STRUKTURA I ORGANIZACIJA

Britanska vojska je samo jedna od četiri komponente britanskih oružanih snaga, zajedno s Kraljevskom mornaricom (Royal Navy), Kraljevskim vazduhoplovstvom (RAF) i Marincima (Royal Marines).

Vojska je strukturisana u nekoliko grana:

1. Regularne snage – profesionalni vojnici koji su stalno zaposleni u vojsci.

2. Rezervni sastav (Army Reserve) – bivši vojnici i civili koji su prošli obuku i mogu biti pozvani u službu u slučaju potrebe.

3. Teritorijalna odbrana – uloga se značajno promijenila s godinama, ali i dalje postoji kao koncept mobilizacije civilne populacije.

Najveće formacije su divizije, koje se sastoje od brigada, a one od bataljona i četa. Na najnižem nivou su vodovi i odjeljenja. Najpoznatije jedinice uključuju:

• Parachute Regiment – elitna padobranska jedinica.

• Royal Gurkha Rifles – jedinica sastavljena od nepalskih vojnika, poznata po hrabrosti.

• Household Division – elitna garda kraljevske porodice, uključujući poznatu Grenadier Guards.

• Special Air Service (SAS) – elitna specijalna jedinica, uzor mnogim svjetskim specnazima.

OBUKA I REGRUTACIJA

Regrutacija u britansku vojsku odvija se dobrovoljno, iako je tokom oba svjetska rata bila uvedena obavezna mobilizacija. Danas kandidati prolaze fizičke testove, psihološke procjene i osnovnu vojnu obuku koja traje više mjeseci.

Za one koji žele karijeru oficira, postoji Kraljevska vojna akademija Sandhurst, koja je jedan od najprestižnijih vojnih obrazovnih centara na svijetu. Tamo se školuju budući lideri britanske vojske, ali i oficiri iz drugih zemalja.

TEHNOLOGIJA I OPREMA

Britanska vojska koristi naprednu tehnologiju, iako se često suočava s kritikama zbog zastarjele opreme i nedovoljnih ulaganja. Neki od ključnih sistema koje koristi uključuju:

• Tenke Challenger 2 – glavni borbeni tenk, poznat po izuzetnoj izdržljivosti.

• PVO sistem Sky Sabre – savremena zamjena za stari Rapier sistem.

• Borbeno vozilo Warrior – koje se koristi već decenijama, ali čeka modernizaciju.

• Pešadijsko oružje SA80 – standardna jurišna puška vojske, uz brojne modifikacije.

Uvođenje novih bespilotnih letjelica, digitalne opreme, noćne optike i komunikacionih sistema konstantno je u toku, ali i dalje postoje debate o efikasnosti modernizacije.

GLOBALNA ULOGA I MISIJE

Britanska vojska ima globalni doseg, sa bazama i operacijama u više od 80 zemalja. Neki od trenutnih i nedavnih angažmana uključuju:

• Misije u Iraku i Avganistanu – dio koalicije predvođene SAD-om.

• Operacije u Africi – obuka lokalnih snaga u Maliju, Nigeriji i Somaliji.

• Angažman na Baltiku – u okviru NATO misije odvraćanja Rusije.

• Podrška Ujedinjenim nacijama – kroz mirovne misije širom svijeta.

Britanska vojska je bila među prvima koje su reagovale na prirodne katastrofe – od cunamija u Aziji 2004, do zemljotresa u Nepalu i uragana na Karibima.

IZAZOVI SAVREMENOG DOBA

Uprkos slavnoj prošlosti, britanska vojska danas se suočava s brojnim problemima:

1. Smanjenje broja vojnika – planirano je da broj profesionalnih vojnika padne ispod 72.000, što je najmanji broj od vremena Napoleona.

2. Nedostatak investicija – godinama se odlažu planovi za modernizaciju opreme, vozila i komunikacionih sistema.

3. Regrutaciona kriza – mladi sve manje biraju vojsku kao životni poziv, uprkos velikim reklamnim kampanjama.

4. Geopolitičke tenzije – povratak prijetnje iz Rusije, nesigurnost oko kineske vojne ekspanzije i promjene u odnosima sa SAD-om stavljaju dodatni pritisak na strategiju Velike Britanije.

5. Tehnološki izazovi – ratovi budućnosti sve više zavise od sajber dominacije, dronova i vještačke inteligencije, što zahtijeva potpuno nov koncept ratovanja.

SAVREMENA DOKTRINA

Britanska vojska se trudi da se prilagodi promjenama kroz koncept “Integrated Operating Concept 2025”, koji predviđa kombinovanje klasičnih borbenih sposobnosti s digitalnim, sajber i informacionim operacijama.

Cilj je da se stvori “agilna, brza i fleksibilna vojska”, sposobna da se bori u urbanim sredinama, virtualnim prostorima i na raznim frontovima istovremeno.

U tom duhu se razvijaju i specijalizovane brigade, poput Rangers Regiments, koje su zamišljene kao odgovor na nestandardne, hibridne prijetnje u svijetu u kojem rat više nije uvijek linijski i predvidiv.

JAVNA PERCEPCIJA I ULOGA U DRUŠTVU

Vojska u Ujedinjenom Kraljevstvu ima tradicionalno visok ugled, iako postoji zabrinutost zbog slabog interesovanja mlađih generacija. Postoji snažna veza sa veteranima, a Dan sjećanja (Remembrance Day), kada se nose crveni makovi, predstavlja duboko ukorijenjenu tradiciju poštovanja poginulih vojnika.

Uloga vojske u borbi protiv COVID-19 pandemije dodatno je poboljšala njen imidž – vojnici su pomagali u izgradnji bolnica, distribuciji vakcina i logistici.