Prema meteorološkim prognozama čeka nas jako hladna zima. I to ne samo hladna, već i najhladnija u posljednjih 20 godina. Zime su posljednjih godina promijenile oblik, vrijeme je hladno ali slabije je snijega. Pitanje je da li će se to zadržati i ove godine a ono što je sigurno je da nas čekaju minusi.
Meteorološki Izazovi: Prognoza za Jesen i Zimu
Jesen je stigla u punom sjaju, donoseći sa sobom nepredvidljive vremenske prilike karakteristične za ovo doba godine. Ljubitelji Miholjskog leta možda će osjetiti razočaranje jer ove godine toplije vremenske epizode nisu ispunile očekivanja.
Dok su se prošle godine tokom ovog perioda uživalo u sunčanim danima, sadašnji uvjeti više nalikuju tipičnoj jeseni sa hladnijim i kišovitijim danima. Miholjska jesen, period poznat po blagim temperaturama, ove godine donosi maksimalne dnevne temperature koje rijetko premašuju 20 stepeni, uz povremene kišovite dane koji dodatno otežavaju doživljaj toplijih dana.
Prema meteorološkim modelima, postoji mogućnost da će maksimalne temperature u trećoj dekadi oktobra porasti do 25 stepeni, a to zahvaljujući toplom afričkom zraku koji će doprijeti do našeg područja. Takva meteorološka pojava nije neobična, jer južni vjetrovi povremeno donose tople mase zraka u naše krajeve.
Iako ova prognoza budi nadu među stanovništvom, stručnjaci poput meteorologa Nedeljka Todorovića upozoravaju da ovakvi uslovi neće trajati dugo. Tokom gostovanja u emisiji “Puls Srbije” na Kurir televiziji, Todorović je predstavio detaljnu analizu trenutnih i budućih vremenskih uslova, ističući da se ne treba previše oslanjati na ovakve kratkotrajne promjene.
Do kraja tjedna, stanovnici Beograda i južnih krajeva mogu očekivati hladniju varijantu vremena sa mogućnošću manjih kišnih perioda. Očekuje se da će te padavine biti kratkotrajne i neznatne, čime se umanjuje rizik od poplava i većih neugodnosti.
Međutim, kiša koja bi mogla da padne na višim planinskim područjima može se pretvoriti u kratkotrajne snježne padavine, posebno u jutarnjim satima. Ova vijest će zasigurno obradovati ljubitelje planina i ski turizma, koji se već pripremaju za zimu.
Kako se približavamo listopadu, jutra će postajati značajno hladnija nego u proteklom periodu, a ponegdje će biti praćena slabim mrazom. Iako će ovi uvjeti biti privremeni, oni mogu predstavljati izazov za poljoprivrednike koji se bore da zaštite svoje usjeve od ranih mrazeva.
Istovremeno, najavljeno razvedravanje donijet će porast temperatura, s maksimalnim dnevnim temperaturama koje bi se mogle kretati između 20 i 25 stepeni u pojedinim danima, pružajući tako kratkotrajno olakšanje od hladnoće.
Iako bi moglo doći do porasta temperatura, Todorović naglašava da ovo ne možemo smatrati pravim Miholjskim ljetom. Miholjsko ljeto podrazumijeva stabilne temperature iznad prosjeka, vedro vrijeme i visok pritisak tokom najmanje tri uzastopna dana.
Nažalost, trenutni klimatski uvjeti ne zadovoljavaju ove kriterije, što znači da ćemo morati pričekati na pravi klimatski fenomen koji donosi dugi niz toplih i sunčanih dana.
Što se tiče zime, Todorović predviđa mogućnost hladnog zimskog perioda tokom jedne od nadolazećih godina, budući da se takvi ciklusi ponavljaju svakih 21 ili 22 godine. Ova predviđanja su važna jer upućuju na potencijalne izazove koji dolaze u vidu niskih temperatura.
Iako se ne očekuje da cijela zima bude neobično hladna, takva predviđanja su ključna za pripremu infrastrukture i planiranje potrošnje energije. Pravovremene pripreme mogu pomoći u izbjegavanju nestašica i omogućiti građanima da se prilagode hladnijim uvjetima koji mogu trajati duže od uobičajenog.
Najhladniji gradovi na svijetu predstavljaju mjesta gdje zima nije samo godišnje doba, nego način života. Tamo su hladnoća, snijeg i led prisutni tokom većeg dijela godine, a stanovnici su naučili da funkcionišu u ekstremnim uslovima koje većina ljudi teško može i zamisliti. Ovi gradovi su fascinantni primjeri ljudske izdržljivosti i prilagodljivosti.
Jakutsk – ledeni grad Sibira
Jakutsk, glavni grad Republike Saha (Jakutija) u Rusiji, smatra se najhladnijim velikim gradom na svijetu. Smješten na rijeci Leni, oko 4500 kilometara istočno od Moskve, ovaj grad doživljava zime kakve se rijetko gdje mogu sresti. Temperature tokom januara redovno padaju ispod –40°C, a apsolutni rekord iznosi nevjerovatnih –64°C. Čak i disanje na otvorenom može biti opasno jer ledeni zrak može izazvati opekotine na plućima.
Uprkos takvim uslovima, Jakutsk ima preko 300.000 stanovnika, univerzitet, pozorišta, i čak modne revije. Ljudi tamo koriste dvostruka ili trostruka vrata u zgradama kako bi spriječili ulazak hladnoće, a automobili se drže u grijanim garažama ili se motori ostavljaju da rade i po cijelu noć kako se ne bi zamrzli.
Ojmjakon – najhladnije naselje na Zemlji
Nedaleko od Jakutska nalazi se selo Ojmjakon, koje se često naziva “Pol hladnoće”. U ovom mjestu zabilježena je najniža temperatura ikada izmjerena u naseljenom mjestu na planeti – –71,2°C (1933. godine). Zime traju i po osam mjeseci, a čak i u junu ponekad pada snijeg.
Stanovnici Ojmjakona su uglavnom stočari i ribari, a njihova djeca idu u školu sve dok temperatura ne padne ispod –52°C. Ceste su stalno zaleđene, a tlo je u stanju permafrosta – trajno smrznuto. To znači da se cijevi ne mogu ukopavati u zemlju, već se vode iznad površine, obložene izolacijom.
Verhojansk – rival Ojmjakonu
Još jedno rusko mjesto, Verhojansk, takođe se takmiči za titulu najhladnijeg grada. Smješten na obali rijeke Jana, u istoj oblasti kao i Ojmjakon, Verhojansk ima slične ekstremne temperature. Zimi često doseže –60°C, dok ljeti može biti i +30°C, što ga čini mjestom s najvećim temperaturnim rasponom na svijetu – više od 90 stepeni razlike! Upravo ta kontrastna klima čini Verhojansk simbolom ruskog sjevera.
Noriljsk – ledeni industrijski div
Grad Noriljsk nalazi se iznad Arktičkog kruga i jedno je od najsevernijih urbanih naselja na svijetu. Ujedno je i najveći grad u zoni vječnog leda, s populacijom od oko 180.000 stanovnika. Poznat je po rudarstvu i industriji nikla, bakra i paladijuma, što ga čini važnim ekonomskim centrom Rusije, ali i jednim od najzagađenijih mjesta na planeti.
Zime u Noriljsku traju više od devet mjeseci, a temperatura često pada ispod –40°C. Od novembra do sredine januara traje polarna noć – period kada sunce uopšte ne izlazi, dok ljeti traje polarni dan kada je svjetlo 24 sata dnevno.
Yellowknife – ledeni kanadski dragulj
U Kanadi, grad Yellowknife u teritoriji Sjeverozapadnih oblasti poznat je kao najhladniji grad Sjeverne Amerike. Smješten na obali Velikog ropskog jezera, temperatura tokom zime redovno se spušta do –40°C, a jaki vjetrovi dodatno pojačavaju osjećaj hladnoće.
Ipak, grad je poznat po svojoj ljepoti pod aurorom borealis – polarnom svjetlošću koja se vidi gotovo svake noći tokom zime. Turisti dolaze upravo zbog tog fenomena, dok lokalni stanovnici uživaju u skijanju, ribolovu na ledu i festivalima snijega.
Barrow (Utqiaġvik) – najseverniji grad SAD-a
Utqiaġvik, ranije poznat kao Barrow, nalazi se na samom sjeveru Aljaske, na obali Arktičkog okeana. Zime su duge i tamne – sunce ne izlazi gotovo 65 dana, od kraja novembra do sredine januara. Prosječna januarska temperatura iznosi oko –25°C, ali jaki arktički vjetrovi stvaraju osjećaj hladnoće daleko ispod toga.
Iako izolovan, grad ima oko 4.000 stanovnika, većinom pripadnika naroda Inupiat, koji još uvijek njeguju tradicionalni način života – lov na tuljane, ribolov i sakupljanje bobica tokom kratkog ljeta.
