Ova država je ozbiljno shvatila geopolitička dešavanja koja se događaju u svijetu zadnjih par godina, a naročito je aktiviralo lampicu za alarm rat u Ukrajini. Švedska ima plan kako da obezbijedi opskrbu za svoje stanovništvo, u slučaju velike opasnosti.
Švedska Obnavlja Koncept Potpune Odbrane Pred Geopolitičkim Prijetnjama
U posljednjih nekoliko godina, Švedska je pojačala svoje odbrambene kapacitete kao odgovor na rastuće geopolitičke napetosti u regionu. S obzirom na sve složeniju situaciju u međunarodnim odnosima, Švedska je odlučila učiniti sve što je u njenoj moći da unaprijedi svoju unutrašnju sigurnost.
Jedan od najnovijih koraka koje je vlada preduzela uključuje formiranje strateških zaliha žitarica u sjevernim regijama zemlje. Ovaj potez dolazi kao dio šire nacionalne strategije koja ima za cilj osigurati prehrambenu sigurnost u slučaju eventualnog oružanog sukoba. Zalihe žitarica, koje se planiraju uspostaviti do 2026.
godine s budžetom od 575 miliona kruna (oko 60 miliona dolara), trebale bi biti odvojene od ostatka države u slučaju prekida transportnih ruta.
Prema podacima Švedskog odbora za poljoprivredu, ove zalihe će se redovno obnavljati kako bi se spriječilo kvarenje, osiguravajući time dugotrajnu održivost u vanrednim situacijama. Razvoj ovih zaliha rezultat je detaljne analize ranjivosti transportnih linija koje povezuju sjeverne i južne regione.
Planirano je da se tenderi za nabavku žitarica raspisuju u sjevernim oblastima poput Norrbotena, Vesterbotena, Vesternorlanda i Jemtlenda. Ove regije trenutno zavise od transporta žitarica iz južnih dijelova zemlje, što ih čini ranjivima u slučaju prekida opskrbnih linija.
Ministar civilne zaštite Karl-Oskar Bohlin naglasio je značaj ovog regiona unutar šire odbrambene strategije Švedske, ističući da je ključno osigurati hranu za stanovništvo tokom potencijalnih ratnih sukoba.
Predviđa se da će zalihe biti dovoljne za pokrivanje 90–95% stanovništva tokom perioda od tri mjeseca, uz prosječnu dnevnu potrošnju od 3.000 kalorija po osobi. Ovaj ambiciozni plan osmišljen je kako bi se osigurala dovoljna količina hrane u slučaju dužih kriza.
Nacionalna strategija mobilizacije uključuje čitavo društvo — od vojske i institucija do građana i kompanija. Ovakav pristup nije samo odgovor na vojnu prijetnju, već i na moguće prirodne katastrofe ili druge vrste kriza koje bi mogle pogoditi zemlju.
Švedska vlada također planira uložiti dodatna sredstva u jačanje infrastrukture kako bi se osigurala njena otpornost na eventualne napade ili prirodne katastrofe.
Švedska je u 2023. godini postala članica NATO-a, što dodatno pokazuje njenu odlučnost da se suprotstavi vanjskim prijetnjama. Pridruživanje ovom vojnom savezu označilo je prekretnicu u švedskoj vanjskoj politici, koja je tradicionalno bila neutralna. Premijer Ulf Kristerson upozorio je da, iako država nije u ratu, ni mir nije potpuno osiguran.
Hibridne prijetnje i ugrožavanje podmorske infrastrukture predstavljaju dodatne izazove koje zemlja mora adresirati. U svjetlu tih izazova, obnavljanje koncepta “potpune odbrane” postaje nužnost. Ovaj koncept podrazumijeva sveobuhvatni pristup, gdje svaki aspekt društva igra ključnu ulogu u osiguravanju nacionalne sigurnosti.
U međuvremenu, Švedska agencija za civilne nepredviđene situacije (MSB) preporučuje građanima da formiraju lične zalihe hrane bogate proteinima i mastima, kao što su sušeno meso, riba, čokolada i mlijeko u prahu.
Martin Svennberg iz Stokholma primjer je građana koji ozbiljno shvataju preporuke: on je složio 100 kg brašna, konzerviranu hranu i liofilizovane obroke, naglašavajući važnost moralne podrške kroz osiguranje hrane u kriznim situacijama. Ovi individualni napori građana doprinose ukupnoj otpornosti zemlje, osiguravajući da su svi pripremljeni za nepredviđene događaje.
Prema istraživanju MSB-a, 86% građana vjeruje da je zemlju vrijedno braniti, dok bi 76% učestvovalo u civilnoj odbrani. Iako su ovi podaci ohrabrujući, oni također otkrivaju rastući osjećaj nesigurnosti među stanovništvom. Novo izdanje brošure o ponašanju u slučaju rata izazvalo je veću zabrinutost među stanovništvom.
Dok se 39% građana osjeća uznemireno, u poređenju sa 24% prije šest godina, jasno je da građani postaju sve svjesniji mogućih prijetnji i važnosti pripreme za sve vrste kriznih situacija.
Ova svijest, iako zabrinjavajuća, također može biti moćan alat ako se usmjeri u pravcu jačanja nacionalne otpornosti i kolektivne pripravnosti na potencijalne krize.
