Za današnji članak obradili smo temu o kojoj je govorio doktor Sinicki a tiče se velikog broja ljudi obzirom da dosta ljudi pogađa ovo stanje. Gastritis je često stanje koje pogađa ljude svih životnih doba a postoje određeni koraci koje možete preduzeti da bi ublažili ili popravili vae stanje.
Razumijevanje Gastritisa: Uzroci, Simptomi i Metode Liječenja
Gastritis je složeno zdravstveno stanje koje pogađa ljude širom svijeta, dovodeći do simptoma kao što su peckanje i žarenje u želucu. Iako se često smatra uobičajenom bolešću, duboko razumijevanje uzroka i tretmana može značajno poboljšati kvalitet života pogođenih osoba.
Ova bolest može ozbiljno otežati svakodnevne aktivnosti, ali razumijevanjem i primjenom nekoliko ključnih koraka, simptomi se mogu ublažiti, a zdravlje želuca očuvati.
Prema riječima dr Vladimira Sinickog, poznatog specijaliste radiologije, koji je dao intervju na Prvoj televiziji, jedan od glavnih uzroka gastritisa je dugotrajni stres. U modernom društvu, gdje stres postaje sve prisutniji, nije iznenađujuće da studije pokazuju kako čak 90% odraslih u Srbiji pati od nekog oblika gastritisa.
Simptomi, osim pečenja i žarenja u gornjem dijelu trbuha, uključuju i mučninu, nadutost, gorušicu i podrigivanje. Pored stresa, bakterija Helicobacter pylori također igra značajnu ulogu u oštećenju sluznice želuca.
Osim stresa i bakterijskih infekcija, nezdrav način života i loše prehrambene navike značajno doprinose razvoju gastritisa. Konzumacija začinjene hrane, alkohola i kafe na prazan želudac može povećati rizik od gastritisa. Dugotrajna upotreba antiinflamatornih lijekova poput ibuprofena, diklofenaka i aspirina dodatno može pogoršati stanje želuca.
Ovi faktori naglašavaju važnost promjene životnog stila i prehrambenih navika kako bi se smanjio rizik od oboljenja.
U trenutku kada primijetite simptome gastritisa nakon konzumiranja određene hrane ili lijekova, ključno je konzultirati se sa stručnjakom. Biorezonantni skener može pomoći u preciznom utvrđivanju uzroka problema i odrediti odgovarajuću terapiju, omogućavajući efikasnije liječenje i prevenciju daljnjih komplikacija. Ovaj pristup je posebno efikasan u razumijevanju personalizovanih uzroka i tretmana gastritisa.
Osobe pogođene gastritisom trebaju izbjegavati namirnice koje dodatno iritiraju želudac. Dr Sinicki naglašava da treba izbjegavati sve vrste luka, koji može pogoršati simptome. Iako se mnogi oslanjaju na sodu bikarbonu za privremeno olakšanje, ona ne rješava osnovni problem. Dugoročno rješenje leži u pravilnoj ishrani i zdravom načinu života.
Ovo uključuje izbjegavanje štetnih navika i usvajanje dijeta koje su blage na želudac.
Preporučuje se konzumacija blage i lako probavljive hrane kao što su kuhana riža, zobene pahuljice, kuhano povrće poput tikvica i mrkve, te nemasno meso poput piletine ili puretine.
Probiotici, prisutni u jogurtu i kefiru, mogu pomoći u obnovi ravnoteže dobrih bakterija u probavnom traktu, što je ključno ako je gastritis izazvan bakterijom Helicobacter pylori. Redovita fizička aktivnost i smanjenje stresa kroz tehnike opuštanja također mogu biti od velike pomoći u upravljanju simptomima gastritisa.
Održavanje zdravlja želuca treba biti prioritet kako bi se spriječilo pogoršanje stanja i uživalo u životu bez neugodnih simptoma.
Gastritis, odnosno upala sluznice želuca, postao je jedno od najčešćih oboljenja savremenog čovjeka — posljedica ubrzanog načina života, stresa, neredovnih obroka i loših prehrambenih navika. Iako postoje lijekovi koji pomažu u ublažavanju simptoma, ključ za dugoročno poboljšanje leži u promjeni životnih i prehrambenih navika. Sanirati gastritis znači obnoviti prirodnu ravnotežu želuca, smanjiti kiselinu i omogućiti regeneraciju sluznice.
1. Pravilna i redovna ishrana
Prva i najvažnija navika koju treba usvojiti jeste redovnost obroka. Preskakanje doručka ili duge pauze između jela pojačavaju lučenje želučane kiseline, što dodatno iritira želudac. Idealno je jesti manje, ali češće obroke — pet do šest puta dnevno u pravilnim razmacima.
Hrana treba biti blaga, lako probavljiva i topla, nikako previše vruća ili hladna. Kašaste juhe, zobene pahuljice, kuhani krompir, tikvice, riža i pileće meso su odličan izbor. Izbjegavati prženu, masnu, začinjenu i dimljenu hranu, kao i sve što sadrži mnogo octa ili čili papričice.
2. Izbjegavanje agresivnih navika
Pušenje i alkohol direktno oštećuju sluznicu želuca. Nikotin smanjuje dotok krvi u zidove želuca i usporava regeneraciju tkiva, dok alkohol hemijski iritira sluznicu. Čak i male količine žestokih pića mogu pogoršati stanje.
Kafa je još jedan čest uzročnik problema — ne samo zbog kofeina, već i zbog njene kiselosti. Ako ne možete u potpunosti izbaciti kafu, pokušajte preći na slabiji espresso nakon jela i nikada je ne pijte na prazan želudac.
3. Kontrola stresa
Stres ima ogroman utjecaj na želudac jer mozak i probavni sistem komuniciraju putem tzv. “osovine crijeva i mozga”. Kada smo pod stresom, želudac luči više kiseline, a cirkulacija u sluznici se smanjuje, što otežava zarastanje postojećih oštećenja.
Zato se preporučuje uvesti tehnike relaksacije – šetnje u prirodi, duboko disanje, joga, lagano istezanje ili meditacija. Kvalitetan san je jednako važan – barem 7–8 sati sna svake noći pomaže da se tijelo regeneriše i stabilizuje hormonski sistem.
4. Hidratacija i biljni čajevi
Dovoljan unos tečnosti doprinosi boljem varenju i neutralizaciji kiseline. Međutim, voda se ne bi trebala piti neposredno prije ili tokom jela, već između obroka.
Biljni čajevi mogu biti veliki saveznik kod gastritisa. Najpoznatiji su:
-
Kamilica – umiruje želudac i smanjuje upalu.
-
Sljez – oblaže sluznicu i štiti je od iritacija.
-
Đumbir – pomaže probavi, ali se mora koristiti u umjerenim količinama.
-
Aloe vera sok – ima regenerativno i umirujuće djelovanje.
5. Ograničavanje lijekova koji oštećuju želudac
Dugotrajno korištenje nesteroidnih antireumatika (poput ibuprofena ili aspirina) može izazvati ili pogoršati gastritis. Ako su ti lijekovi neophodni, treba ih uzimati nakon jela i uz savjet ljekara koji može preporučiti zaštitne preparate za želudac.
6. Probiotici i zdrava crijevna flora
Zdravlje želuca usko je povezano sa zdravljem crijeva. Probiotici pomažu u obnavljanju crijevne flore, što indirektno umiruje i želudac. Jogurt, kefir, kiseli kupus i fermentisane namirnice odlični su izvori prirodnih probiotika. Postoje i suplementi sa Lactobacillus i Bifidobacterium kulturama koji dodatno potpomažu proces sanacije.
7. Polagano i svjesno jedenje
Brzo gutanje hrane bez žvakanja dodatno opterećuje želudac. Preporučuje se da svaki zalogaj dobro sažvaćete, jer proces varenja počinje već u ustima. Dok jedete, ne bi trebalo da se nervirate, gledate vijesti ili radite – mirna atmosfera pomaže boljem varenju i smanjenju grčeva.
8. Lagana fizička aktivnost
Kretanje pomaže probavi i smanjuje nadutost. Lagane šetnje nakon obroka, umjerena vožnja bicikla ili blagi treninzi odličan su način da se poboljša cirkulacija i ubrza regeneracija sluznice.
