U ljetnom periodu muhe stvarno znaju biti dosadne. Naročito kada se servira hrana. Dosta ljudi to ne može podnijet i odmah se nervira kada vidi muhu. Poznato sredstvo protiv muha na balkanu je plastični predmet kojeg nazivamo muhalica. No, malo je poznato da se protiv ovih dosadnih stvorenja možemo odbraniti i na drugi način.
Muve – te sitne, dosadne napasti – uspijevaju da pronađu put do vaše kuhinje čak i kada ste preduzeli sve moguće mjere. Zatvoreni prozori, mrežice protiv insekata, ljepljive trake, zatvorena vrata… i opet, eno ih kako zuje pored lustera ili šetaju po tanjiru s večerom. I prije nego što se latite novina, pantlji ili one plastične mlatilice, stanite na trenutak – postoji rješenje koje ne uključuje udarce, znoj i frustraciju. U pitanju je jednostavan prirodni trik koji će otjerati muve, a vašu kuću učiniti mirišljavom kao proljetni vrt u južnoj Italiji.

Zamislite samo: sve što vam treba su obični limuni – tri do četiri komada. Isijecite ih po dužini, tako da dobijete lijepe, sočne polovice. Te polovice rasporedite unutar pećnice, direktno na rešetku. Ne palite pećnicu odmah. Samo ih ostavite da mirno prenoće unutra, dok vrata pećnice ostanu blago otvorena. Tokom noći, limuni će postepeno ispuštati svoju prepoznatljivu citrusnu aromu i početi se blago sušiti.
Ujutro, kada ustanete i još u pidžami krenete po kafu, zatvorite vrata pećnice i podesite temperaturu na nisku – recimo oko 100 stepeni. Cilj nije da ih pečete, već da ih lagano ugrijete kako bi otpustili svoja mirisna ulja. Upravo ta ulja sadrže prirodne komponente koje muhe jednostavno ne podnose. Ubrzo će se kroz kuću početi širiti predivan, svjež miris limuna, a muve će – jedna po jedna – nestajati iz vašeg doma, kao da su dobile pozivnicu za neko drugo mjesto.
Kada osjetite da su limuni dali sve od sebe i postali mekani, izvadite ih i bacite. Neće vam više trebati. Efekat ovog malog citrusnog trika trajaće danima – a kao dodatni bonus, vaša kuća će mirisati kao luksuzni spa centar. Bez hemikalija. Bez zamaranja. Samo priroda i malo limunske čarolije.
Zamislite rješenje koje ne traži nikakve sprejeve, otrove, niti strepnju zbog djece i kućnih ljubimaca – a ipak uspješno tjera muve kao da ste angažovali profesionalnog istjerivača insekata. Upravo takav je ovaj trik: toliko jednostavan da ga možete koristiti uvijek iznova, svaki put kada primijetite dosadne muhe kako vas provociraju svojim zujanjem.
I to nije sve – ovaj metod nije samo siguran, već i prijatan. Dok većina sredstava za insekte ostavlja zagušljiv miris i napuni prostor štetnim hemikalijama, vi ovdje koristite darove prirode. I to darove koji mirišu bolje nego većina osvježivača iz prodavnice!
A ako želite da vaš dom zamiriše još bogatije i da se efekat udvostruči, u pećnicu uz limun možete dodati nekoliko grančica aromatičnih biljaka poput lavande, ružmarina ili majčine dušice. One ne samo da stvaraju spokojnu atmosferu, već i aktivno odbijaju insekte.
Postoji razlog zašto muhe bježe od citrusa kao đavo od tamjana. Njihovi receptori ne podnose snažne, svježe mirise limuna i prirodna eterična ulja. Ono što nama predstavlja osjećaj čistoće, njima je upozorenje da se sklone iz kuće – i to brzo. Limun, dakle, ne samo da osvježava prostor – on istovremeno funkcioniše kao signalna sirena za neželjene leteće goste: “Ovde niste dobrodošli!”
A šta je to u limunu što ga čini tako moćnim? Riječ je o hemijskim spojevima koje sadrži njegova kora – limonen i citronelal. Kada ih zagrijete, oni prelaze u gasovito stanje i šire se prostorijom, ostavljajući nevidljivu, ali vrlo učinkovitu aromatsku barijeru. Taj miris ne može se ignorisati – ni od strane ljudi, ni od strane muha.
Ukoliko vam limun nije pri ruci, postoji još nekoliko prirodnih metoda koje možete isprobati:
-
Postavite čašice sa sirćetom i nekoliko kapi eukaliptusovog eteričnog ulja na prozorske daske – djeluju kao tihi čuvari vašeg doma.
-
Zapalite svijeće s mirisom citronele ili lavande – one stvaraju prijatnu atmosferu, ali i odbijaju napasnike.
-
Posadite mentu ili bosiljak u saksije i stavite ih uz prozor – njihove arome su prava noćna mora za muve.
Ipak, kada sve sabere i oduzme, limun u pećnici ostaje nenadmašan: jednostavan, brz, prirodan i izuzetno efikasan. Osim što tjera muhe, čini da vaš dom miriše kao sunčani mediteranski vrt. A kad vam se pruži prilika da spojite ljepotu, funkcionalnost i prirodnu zaštitu – zašto biste birali bilo šta drugo?
Muhe – ti mali, naizgled bezopasni insekti, često nam se učine samo kao trenutna smetnja dok pijemo jutarnju kafu ili večeramo u dvorištu. Međutim, iza njihovog zujanja i stalnog lepršanja krila krije se mnogo više nego što većina ljudi zna. Ove životinjice su nevjerovatno kompleksna bića, sa složenom biologijom, bogatom istorijom evolucije, fascinantnim ponašanjem i ozbiljnim uticajem na ljude, prirodu, pa čak i civilizaciju. U ovom izuzetno dugom tekstu zaronit ćemo duboko u svijet muha – od njihove anatomije i razmnožavanja, do njihove uloge u širenju bolesti, mitologiji i načina kako ih se ljudi vjekovima pokušavaju riješiti.
PORIJEKLO I EVOLUCIJA MUHA
Muhe (lat. Diptera) pripadaju redu dvokrilaca, što znači da za razliku od većine insekata koji imaju četiri krila, muhe imaju samo dva funkcionalna krila. Drugi par krila je kroz evoluciju sveden na male strukture koje služe kao stabilizatori u letu, zvane “halterae”. Red Diptera obuhvata oko 150.000 opisanih vrsta širom svijeta, ali se procjenjuje da ih ima preko milion koje još nisu otkrivene i klasifikovane.
Najpoznatija i najrasprostranjenija vrsta je domaća muha (Musca domestica), koja već hiljadama godina dijeli životni prostor s ljudima. Njeno porijeklo vodi iz centralne Azije, odakle se s ljudskim migracijama proširila po cijelom svijetu. Zahvaljujući svojoj izuzetnoj prilagodljivosti, postala je jedna od najuspješnijih i najbrojnijih insekata na planeti.
ANATOMIJA I OSJETILA
Na prvi pogled, muha djeluje jednostavno. No, kada se pogleda pod mikroskopom, otkriva se čudesno složen organizam.
-
Oči: Muhe imaju složene oči koje se sastoje od nekoliko hiljada manjih jedinica, zvanih omatidije. One im omogućuju da vide u svim pravcima gotovo istovremeno, pa nije ni čudo što ih je teško uhvatiti rukom.
-
Usni aparat: Usta muha nisu za grickanje, već za usisavanje tekućina. Njihov usni aparat funkcioniše poput sunđera – sline koje izluče razgrađuju hranu koju potom mogu “popiti”.
-
Krila i brzina: Njihova krila mogu da lepršaju i do 200 puta u sekundi, a zbog haltera, let je izuzetno stabilan i precizan.
-
Stopala: Muhe hodaju po plafonu, zidovima, staklu – sve zahvaljujući posebnim jastučićima i kandžama koje se nalaze na njihovim nogama, a koji luče ljepljivu tečnost.
CIKLUS ŽIVOTA
Muhe prolaze kroz četiri osnovne faze u svom životu:
-
Jaje – Ženka polaže od 75 do 150 jaja odjednom, najčešće na izmet, trulo voće, smeće ili raspadajuće tkivo.
-
Larva (crv) – Iz jaja se izlegu larve koje se hrane raspadnutom materijom.
-
Pupa – Larve se zakukulje u čvrstu ovojnicu.
-
Odrasla jedinka (imago) – Iz kukuljice izlazi muha spremna za let, razmnožavanje i… zujanje!
Cijeli proces od jaja do odrasle muhe traje svega 7 do 10 dana, što objašnjava kako najezda može nastati gotovo preko noći.
ZAŠTO SU MUHE OPASNE?
Muhe ne grizu, ne bodu i nemaju otrov. Pa zašto ih se toliko bojimo?
Zato što su među najefikasnijim prenosiocima bolesti na svijetu.
Na svojim nogama i tijelu, muhe skupljaju bakterije, viruse i parazite s prljavih površina poput smeća, izmeta, leševa i zatim ih prenose na našu hranu, piće, tanjire i pribor.
Neke od bolesti koje mogu prenijeti uključuju:
-
Tifus
-
Kolera
-
Dizenterija
-
Salmonela
-
Tuberkuloza
-
E. coli infekcije
Muhe su u tom smislu tihi neprijatelji – neprimjetno šire zarazu čak i bez direktnog kontakta sa čovjekom.
MUHE KROZ ISTORIJU I KULTURU
Zanimljivo je da su muhe u mnogim kulturama imale simboličko značenje:
-
U starom Egiptu, muhe su simbolizovale hrabrost, a vojnici su nagrađivani zlatnim mušicama kao odlikovanjem.
-
U biblijskim tekstovima, “Gospodar muha” (Beelzebub) predstavlja đavola.
-
U srednjovjekovnim prikazima, muhe su često predstavljane na mrtvačkim slikama kao simbol propadanja i prolaznosti.
-
Indijanska plemena su ih smatrala duhovima šuma i vjesnicima promjene.
BORBA PROTIV MUHA KROZ VRIJEME
Ljudi su vjekovima pokušavali da se riješe muha. Od starih Rimljana koji su koristili ulja i smole, preko srednjovjekovnih zamki od meda i gline, pa sve do savremenih električnih zamki, borba se nastavlja.
Danas se najčešće koriste:
-
Ljepljive trake
-
Električne lampe
-
Aerosoli i insekticidi
-
Prirodna sredstva poput limuna, lavande, sirćeta i biljaka
Ali ni jedna metoda nije savršena jer se muhe brzo prilagođavaju, a i ciklus razmnožavanja im ide u prilog.
ZAŠTO MUHE IPAK IMAJU SVOJU ULOGU?
Koliko god ih smatrali odbojnim, muhe imaju važnu ekološku ulogu.
-
Razgradnja materije: Larve pomažu u razgradnji organskog otpada.
-
Hrana za druge vrste: Mnoge ptice, žabe, pauci i druge životinje zavise od muha kao izvora proteina.
-
Medicinska upotreba: U modernoj medicini se koristi terapija larvama za čišćenje rana koje ne zarastaju – larve jedu samo mrtvo tkivo i tako podstiču ozdravljenje.