Pravoslavni Božić predstavlja jedan od najdražih praznika kojeg obilježavaju pravoslavci. To je period kada se porodica između sebe druži, imamo razna okupljanja i pripremaju se razna jela. Ono što je jedan od zanimljivijih običaja jeste svakako uzgajanje božićne pšenice.
Tradicionalna sadnja božićne pšenice: Običaji, simbolika i prakse
Sadnja božićne pšenice je duboko ukorijenjena u kulturnoj baštini mnogih naroda, a ovaj običaj nosi sa sobom bogatu simboliku i višestruko značenje. Naime, pšenica simbolizuje plodnost, obnovu i prosperitet u nadolazećoj godini.
Prema narodnom predanju, priča o pšenici počinje sa Marijom i Josifom koji su, bježeći pred Irodovom vojskom, naišli na poljoprivrednika. Marija ga je zamolila da vojnicima kaže kako su već prošli, a dogodilo se navodno čudo – pšenica je iznenada izrasla i sakrila ih od progona.
Običaj nalaže da se božićna pšenica sadi na dan Svete Varvare ili Svetog Nikole. Ovi datumi nisu slučajno odabrani, jer predstavljaju početak zimskog ciklusa i simbolizuju nadolazeću žetvu i blagostanje.
S obzirom na to da se pšenica sadi u posudi s vodom, njen rast tokom prazničnog perioda postaje simbol nade i očekivanja boljih dana. Ali što učiniti s pšenicom nakon božićnih praznika? Tradicija nalaže da se ne baca, već da se 8.
januara iznosi iz doma i stavlja na rodno drvo ili voćku, kako bi donijela plodnost i blagostanje u narednoj godini. Ukoliko živite u urbanim sredinama, bilo koje drvo može poslužiti kao simbolički domaćin.
Interesantno je da se sličan postupak primjenjuje i na badnjak, koji se iz kuće iznosi trećeg dana Božića, odnosno 9. januara. Tradicija nalaže da se badnjak stavlja na rodno drvo ili voćku, simbolizujući završetak jednog ciklusa i početak novog. Ovi običaji nose sa sobom nadu za novi početak i obilje.
Iako se ovi običaji u različitim krajevima mogu provoditi na različite načine, njihova suština ostaje ista – donijeti sreću i blagostanje u dom u nadolazećoj godini.
Božić je vrijeme kada se porodica okuplja oko stola, njegujući mnoge tradicionalne običaje. U nekim regijama, porodice se okupljaju oko pšenice dok izgovaraju molitve, izražavajući zahvalnost za ono što imaju i moleći se za plodnu godinu.
Ovaj čin simbolizuje zajedništvo i povezanost s prirodom, kao i poštovanje prema tradiciji i precima. Mnogi vjeruju da božićna pšenica koja izraste zeleno i bujno predstavlja dobru sreću i blagostanje u nadolazećoj godini.
Osim simboličkog značenja, božićna pšenica ima i estetsku vrijednost. Tokom praznika, njen rast postaje vizualni podsjetnik na novi život i obnovu. Pšenica se često ukrašava božićnim dekoracijama, a mnogi je postavljaju kao centralni dio stola tijekom praznika, doprinoseći svečanoj atmosferi.
Ukrašena svjetlucavim trakama i svijećama, božićna pšenica postaje simbol nade i svjetlosti u dugim zimskim noćima.
U današnjem modernom svijetu, iako su neki običaji zaboravljeni, mnogi ljudi još uvijek njeguju tradiciju sadnje božićne pšenice. Pored njene simbolike, ovaj običaj podsjeća ljude na važnost očuvanja baštine i prošlih vremena.
U vremenu kada su materijalne vrijednosti često dominantne, ovakvi običaji vraćaju fokus na duhovne vrijednosti, zajedništvo i prirodu, donoseći mir i sreću u domove širom svijeta. Održavanje ovih običaja pomaže u očuvanju kulturnog identiteta i prenošenju bogate tradicije na buduće generacije.
