Svi se sjećamo popularne humoristične serije Selo gori a baba se češlja. Serija je prestala sa emitovanjem ne tako davno, 2017. godine a scene humora koje smo gledali tokom emitovanja vjerovatno će nam ostati zauvijek urezana u sjećanja.
Odlazak glumačkog velikana: Sjećanje na Dobricu Agatonovića Agu
Dobrica Agatonović Aga, istaknuti glumac čija je karijera obilježila pozorišnu i televizijsku scenu bivše Jugoslavije, napustio nas je, ostavljajući za sobom neizbrisiv trag u svijetu umjetnosti. Rođen 1942.
godine u Blacu, malom mjestu u Srbiji, Aga je od malih nogu pokazivao sklonost ka umjetnosti, što ga je odvelo na put kojim je stigao do najvećih glumačkih pozornica. Njegova posvećenost glumi i talent za izražavanje emocija kroz scenske nastupe ostavili su dubok utisak na publiku i kolege.
Nakon završetka Glumačke škole u Novom Sadu, Agatonović je započeo svoju profesionalnu karijeru u Vršcu, gdje je proveo jednu godinu prije nego što se preselio u Banja Luku. Banja Luka je postala njegov drugi dom, a Narodno pozorište Republike Srpske mjesto gdje je ostvario većinu svojih nezaboravnih uloga. Od 1968.
pa sve do 2006. godine, bio je stalni član ansambla, čineći ga jednim od najistaknutijih imena na toj sceni. Njegov glumački opus bio je raznolik i bogat, obuhvatajući širok spektar uloga od dramatičnih do komičnih.
Agatonovićeva sposobnost da podjednako uvjerljivo prenese teške dramske emocije kao i da nasmije publiku svojom komedijom, učinila ga je omiljenim među gledateljima. Njegov rad nije prošao nezapaženo ni među stručnjacima, pa je tokom svoje karijere osvojio brojne nagrade i priznanja, uključujući prestižnu Aprilska nagradu grada Banje Luke.
Ova nagrada je samo još jedna potvrda njegovog značajnog doprinosa kulturnoj sceni grada. Osim toga, njegovo zalaganje za umjetnost bilo je evidentno kroz njegov rad s mladim glumcima, kojima je često bio mentor i uzor.
Pored pozorišnog rada, Agatonović je bio aktivan i u svijetu filma i televizije. Njegova filmska karijera uključuje projekte poput “Dan duži od godine” (1971) i “Doktor Mladen” (1975), koji su ostali zapaženi zbog njegove sposobnosti da se transformiše u različite likove.
Na televiziji, zapažene uloge ostvario je u serijama i filmovima kao što su “Morava”, “Misija majora Athertona”, “Goli život” i “Žene, ljudi i sve ostalo”.
Ipak, domaća publika će ga se najviše sjećati po ulozi Deke Uzelca u popularnoj seriji “Selo gori, a baba se češlja”, gdje je njegova izvedba bila posebno hvaljena zbog topline i autentičnosti.
Dobrica Agatonović Aga bio je glumac koji je svojim likovima davao iskrenost i dubinu, čineći svaku izvedbu posebnim doživljajem. Njegove kolege pamte ga po skromnosti, profesionalizmu i izuzetnom duhu, dok će ga publika pamtiti po osmijehu, toplini i sposobnosti da u svakom liku pronađe nešto univerzalno i prepoznatljivo.
Njegov utjecaj na kulturnu scenu Banje Luke i šire ostaje neprocjenjiv, a njegov rad nastavlja inspirisati nove generacije umjetnika. **Uvijek će ostati u pamćenju kao osoba koja je živjela za umjetnost i koja je svakom liku donijela nešto posebno.**
Odlazak Dobrice Agatonovića Age predstavlja kraj jedne ere, ali ujedno i početak neizbrisivog naslijeđa koje će živjeti kroz njegova djela i sjećanja svih koji su ga gledali i cijenili. Sahrana će se održati u ponedjeljak, 8.
septembra, u 13 sati u njegovom rodnom Blacu, čime će se zatvoriti jedno veliko životno poglavlje jednog od najvećih glumačkih talenata našeg vremena. Njegova sposobnost da spoji ozbiljnost drame i lakoću komedije, ostaje uzor i inspiracija svima koji nastoje slijediti njegovu umjetničku stazu.
Duboko ukorijenjen u kulturi regije, Agatonović je također poznat po svojoj filantropskoj ulozi u zajednici. Sudjelovao je u brojnim humanitarnim projektima, često koristeći svoj status i uticaj da bi pomogao onima u potrebi. Njegov rad u zajednici odražava njegovu vjeru u moć umjetnosti kao sredstva za društvenu promjenu.
U svijetu u kojem su pravi uzori rijetkost, Dobrica Agatonović Aga ostavlja naslijeđe koje nadilazi samo njegovo umjetničko djelovanje, pokazujući kako jedan život može uticati na mnoge.
“Selo gori, a baba se češlja” – fenomen jedne serije
Malo je televizijskih ostvarenja koja su uspjela da tako snažno oboje jedno vrijeme i generacije gledalaca kao što je to uradila serija “Selo gori, a baba se češlja”. Ona nije bila samo još jedan projekat za popunjavanje televizijskog programa – postala je pravi društveni događaj, tema razgovora na pijacama, u kafanama, u kućama i na radnim mjestima. Serija je uspjela da spoji humor, životnu filozofiju, dramu i tradiciju, pa su je podjednako voljeli i stariji i mlađi.
Ideja i nastanak
Autor serije bio je poznati glumac i reditelj Radoš Bajić, koji je ujedno tumačio i glavnog junaka Dragoslava. Ideja je nastala iz potrebe da se prikaže srpsko selo i život običnog čovjeka u njemu – sa svim problemima, radostima, tugama i komičnim situacijama. Bajić je želio da oživi duh srpske seoske zajednice, koja je polako nestajala pred naletom modernizacije i urbanizacije. Serija je počela sa emitovanjem 2007. godine i ubrzo postala najgledanija u regionu.
Radnja i tematski okvir
Radnja je smještena u idilično selo u Šumadiji, u kome glavnu riječ vodi domaćin Dragoslav. On je stub porodice i zajednice, čovjek koji pokušava da očuva moralne vrijednosti i tradiciju, ali i da se izbori sa problemima koje donosi savremeno doba – od ekonomske krize, preko odlaska mladih u gradove, do političkih previranja i sukoba među seljacima.
Serija kombinuje svakodnevne događaje: svadbe, sahrane, slave, izbori, porodične svađe i pomirenja. Upravo u toj jednostavnosti i prepoznavanju gledalci su nalazili sebe, svoje roditelje i komšije.
Likovi i glumačka ekipa
Pored Radoša Bajića, serija je okupila impresivnu glumačku ekipu. Tu su bili:
-
Milena Vasić kao Dragoslavljeva supruga, stub porodice i žena koja balansira između tradicije i moderne svakodnevnice.
-
Dragomir Bojanić Gidra je prvobitno bio planiran za jednu od važnijih uloga, ali zbog njegove smrti uloga je povjerena drugima.
-
Vlastimir Đuza Stojiljković, legenda jugoslovenskog glumišta, donio je poseban šarm seriji.
-
Milan Vasić kao sin koji balansira između želje da ostane u selu i potrebe da pronađe bolji život u gradu.
-
Pored njih, niz sjajnih glumaca i glumica, od starijih bardova do mladih talenata, obogatili su ovu seriju i učinili je nezaboravnom.
Likovi su bili jednostavni, ali istovremeno kompleksni jer su odražavali tipične karaktere sa sela – od domaćina i vrijedne domaćice, preko vječnog šaljivdžije, pa sve do lokalnog političara i sveštenika.
Humor i emocija
Ono što je seriju izdvajalo jeste savršeni balans između humora i emocije. U jednoj epizodi gledalac bi se smijao do suza situacijama u kojima se seljaci dovijaju kako da prežive ili nadmudre jedni druge, dok bi već u sljedećoj bio ganut porodičnim tragedijama ili dirnut mudrim životnim rečenicama glavnog junaka.
Mnoge replike postale su antologijske i ušle u svakodnevni govor. Ljudi su ih citirali na ulici, u kafanama, na društvenim mrežama. Serija je na neki način postala kolektivno ogledalo društva.
Popularnost i gledanost
U periodu prikazivanja, “Selo gori, a baba se češlja” bila je najgledanija serija u Srbiji, ali i u regionu. Milioni gledalaca pratili su svaku epizodu. Nije bila rijetkost da sela i gradovi opuste kada se serija emituje – svi su sjedili pred televizorima.
Poseban doprinos popularnosti dali su i likovi koji su gosti dolazili u seriju – glumci, pjevači, pa čak i političari. Serija je prelazila granicu fikcije i postajala prostor u kojem se ogledalo i društvo.
Društveni i kulturni značaj
Serija nije bila samo zabava. Ona je otvorila i mnoga pitanja – o opstanku sela, o odlasku mladih, o odnosu tradicije i modernog života, o moralu i pravim vrijednostima. Mnogi kritičari isticali su da je Bajić kroz humor i svakodnevne priče prikazao ozbiljne probleme društva.
U isto vrijeme, serija je bila i nostalgična – podsjećala je starije generacije na djetinjstvo i život na selu, dok je mlađima pokazivala slike jednog vremena koje nestaje.
Kontroverze i kritike
Naravno, serija nije prošla bez kritika. Neki su joj zamjerali što previše idealizuje selo, drugi što povremeno ulazi u politiku. Međutim, i oni koji su kritikovali priznavali su da je serija imala ogromnu gledanost i uticaj.
Nasljeđe i trajanje
Serija se emitovala u nekoliko sezona i snimljeno je preko stotinu epizoda. Kasnije je snimljen i igrani film po motivima serije. Do danas se reprizira na raznim televizijama i uvijek nalazi svoju publiku.
Njeno nasljeđe je ogromno – ona je pokazala da domaće serije itekako mogu privući gledaoce ako su rađene srcem, sa dobrom pričom i sjajnom glumačkom postavom.
