Zadnjih dana vrijeme je jako promjenjivo, došao je august iz kojeg smo očekivali nešto toplije vrijeme ali dobili smo poprilično jaku seriju pljuskova i nešto nižih temperatura. Srbiju je čak zadesilo pravo nevrijeme a kako je to zaista bilo pogledajte u članku.
U kasnim popodnevnim satima nad Srbijom se nadvio tmuran oblak koji je najavio dolazak silovitog nevremena. Prva na udaru bila su sela u Moravičkom okrugu, a potom je oluja nemilosrdno nastavila svoj put ka brdima Suvobora – pogađajući Pranjane, Družetiće i Koštuniće.
Snažni udari vetra, praćeni krupnim gradom i jakim pljuskovima, obrušili su se na ova područja, ostavljajući za sobom vidljive posledice. Nebo se otvorilo iznenada, kao da je neko prosuo kofu leda iz oblaka – zemlja se za tili čas zabelela, a voćnjaci i njive pretrpeli su ozbiljna oštećenja.
Snimci koji su se munjevito proširili društvenim mrežama prikazuju kako se dvorišta prekrivaju slojem leda debljim od dlana. Poljoprivrednici nemoćno gledaju kako im trud nestaje pod najezdom gradonosnih oblaka.
Prema najavama Republičkog hidrometeorološkog zavoda, ovaj nalet nevremena samo je početak serije nepogoda koje se očekuju u severnim, zapadnim i centralnim krajevima zemlje. Za sada, šteta je najizraženija u Pranjanima, gde je priroda pokazala svoju suroviju stranu – bez najave, bez milosti.
Apokalipsa na putu kod Gornjeg Milanovca – nevreme pretvorilo dan u noć
Vožnja autoputem Miloš Veliki danas se za mnoge pretvorila u horor-iskustvo. Nebo se nadomak Gornjeg Milanovca potpuno zatamnilo, a takva količina kiše i grada sručila se na put da je vidljivost pala gotovo na nulu – vozači su vozili naslepo, uz sve uključene svetlosne signale. Snimak koji kruži društvenim mrežama jasno pokazuje: doslovno se nije mogla videti ni sopstvena hauba.
U jeku ovog meteorološkog haosa, građani iz okolnih sela prijavljuju da je grad padao neumorno, bez prestanka skoro dvadeset minuta. “Zemlja se zabelela kao da je pao sneg, a trava više i ne može da se vidi. Samo led. I to led veličine lešnika”, pričaju očajni meštani za RINU.
Posebno su stradali plastenici, bašte i voćnjaci – maline, paradajz, krastavci i jabuke su potpuno uništeni. Neki od domaćina već sad kažu da se sezona može smatrati izgubljenom.
Nažalost, ovo nije prvi put da je Gornji Milanovac pogođen ovakvom prirodnom katastrofom. Pre tačno sedam dana, olujni vetar i grad ostavili su brojne kuće bez krova, a opština je tada bila primorana da proglasi vanredno stanje u nekoliko sela.
Kako kažu stručnjaci, uz ovakve vremenske prilike koje se sve češće ponavljaju, štete po poljoprivredu i infrastrukturu postaće sve ozbiljnije – a stanovnici mogu da se nadaju samo bržim reakcijama i jačoj zaštiti. Za sada, ostaje samo jedno: oprez na putu i nada da se nebo smiri.
Vremenska drama se seli iz Italije ka Balkanu – Srbija pod udarom olujnog ciklona
Olujni talas koji je prethodnih dana bacao Italiju na koljena sada se neumoljivo kreće prema jugoistoku. Dok su pojedini dijelovi Apeninskog poluostrva već pretrpjeli ozbiljne vremenske udare, ovaj isti ciklon spušta se duž Jadrana i uveliko se približava našim granicama. Meteorološka stranica Hailz Srbija najavljuje da se Srbija u naredna dva dana nalazi na putanji višestrukih talasa padavina koji će se obrušiti nad delovima zemlje.
Prvi znaci nadolazeće vremenske krize već su vidljivi – oko 16.30 časova Republički hidrometeorološki zavod Srbije izdao je hitno upozorenje za dva regiona, pozivajući stanovništvo na dodatni oprez. Po trenutnoj prognozi, najžešći udari očekuju se večeras i sutra ujutro, kada će ciklon pokazati punu snagu.
Kako nas vreme očekuje u narednim danima?
Utorak, 5. avgust – Dan će početi pod sivim nebom, uz oblake koji će prekriti veći deo zemlje. Severozapadni krajevi mogu da računaju na suvo vreme, dok se u ostalim delovima očekuje kiša, pljuskovi i grmljavina. Ipak, kako dan bude odmicao, oblaci će polako popuštati, a kiša će se povlačiti, ostavljajući prostor za mirnije veče i vedriji kraj dana.
Sreda, 6. avgust – Predah od tmurnih oblaka. Veći deo Srbije uživaće u promenljivoj, ali pretežno suvoj atmosferi, sa razvedravanjem i povremenim sunčanim periodima. Ipak, sever i zapad zemlje, kao i brdoviti predeli juga, mogli bi nakratko da osete još poneki kratkotrajan pljusak.
Četvrtak, 7. avgust – Napokon stabilizacija! Sunce će se vratiti u punom sjaju, uz prijatnu temperaturu i gotovo bez oblaka, što će doneti olakšanje i za poljoprivrednike i za sve one koji su prethodne dane proveli pod kišobranima.
View this post on Instagram
View this post on Instagram
ZAŠTO NAS USRED LJETA POGAĐAJU NEVREMENA?
Na prvi pogled, ljeto bi trebalo da bude sezona vedrog neba, stabilnog vremena, plavih horizonata i visokih temperatura. Međutim, sve češće se dešava da nas usred jula ili avgusta zadesi pravi haos iz neba – tmurni oblaci, silovita grmljavina, grad, olujni vjetar, pa čak i poplave. Mnogi se pitaju kako je moguće da se u „najradosnijem“ godišnjem dobu događa takav obrat. Odgovor je složen i uključuje nekoliko ključnih faktora iz sveta meteorologije, ali i šireg konteksta klimatskih promjena.
1. Ljeto = više energije u atmosferi
Za početak, treba razumjeti osnovnu činjenicu: ljeto je doba kada atmosfera ima najviše energije. Sunce tada zagrijava površinu Zemlje mnogo intenzivnije nego u ostalim godišnjim dobima. Taj toplotni input stvara snažno isparavanje sa tla, rijeka, jezera i mora. Kada se ta para podigne u više slojeve atmosfere, gdje je temperatura niža, ona se kondenzuje – stvara oblake, a često i jake pljuskove.
Upravo zato ljeto jeste najaktivnije doba godine kada je riječ o konvektivnim olujama, odnosno onim koje nastaju zbog uzlaznog strujanja toplog i vlažnog zraka. Takve oluje se najčešće dešavaju u popodnevnim i večernjim satima, nakon što se tlo cijeli dan grijalo.
2. Sudari toplih i hladnih vazdušnih masa
Jedan od glavnih razloga za iznenadna ljetna nevremena jeste sudar različitih vazdušnih masa. Ljeti se često dogodi da nad neko područje sa jugozapada dođe topao i vlažan vazduh, dok se iz pravca Alpa, Karpata ili Panonske nizije spusti hladniji i suvlji zrak. Kada se te mase susretnu, nastaje atmosferski front – linija sudara u kojoj dolazi do naglog hlađenja i kondenzacije vodene pare. Rezultat? Oluje, grmljavina, grad, pa i mini tornada.
Na Balkanu su ovakvi procesi česti zbog specifičnog geografskog položaja: okruženi smo planinama, ali i otvoreni prema Mediteranu i Panonskoj niziji, pa smo često meta složenih meteoroloških strujanja.
3. Klimatske promjene – neprijatelj stabilnog ljeta
U posljednjim decenijama, klimatske promjene su znatno doprinijele destabilizaciji vremenskih obrazaca. Globalno zagrijavanje povećava prosječnu temperaturu mora i kopna, čime se povećava količina vodene pare u atmosferi. Ta dodatna vlaga „hrani“ olujne sisteme, čineći ih jačim i razornijim.
Ljeta postaju nestabilnija i nepredvidivija: izmjenjuju se ekstremne suše sa ekstremnim padavinama. Umjesto „klasičnih“ vedrih dana, sve češće imamo toplotne talase koji se završavaju apokaliptičnim olujama. Ova pojava više nije izuzetak već sve češći obrazac, a naučnici upozoravaju da će se trend nastaviti.
4. Grad i olujni vjetar – kako nastaju?
Grad nastaje kada se kapljice vode u oblacima podignu u više slojeve atmosfere gdje je temperatura ispod nule. Te kapljice se zaleđuju, zatim ponovo padnu niže gdje dobiju dodatni sloj vlage, pa se opet podignu gore i zamrznu. Taj ciklus se ponavlja dok ne nastane čvrsta ledena kugla – grad. Kada postane pretežak da bi ga zadržale struje u oblaku, on pada na tlo. Ako su uslovi ekstremni, grad može dostići veličinu loptice za tenis!
Olujni vjetrovi, s druge strane, nastaju kada snažni silazni tokovi hladnog vazduha iz oblaka jurnu ka zemlji, udarajući pri tom sve što im se nađe na putu. Često ih prati i „downburst“, fenomen u kojem snažni udarci vazduha sruše drveće, nose krovove i oštećuju infrastrukturu.
5. Zašto nevreme često pogađa gradove?
Veći gradovi, zbog betona, asfalta i manjka vegetacije, stvaraju tzv. “urbane toplotne ostrve” – oblasti koje su znatno toplije od okoline. Ta toplina dodatno destabilizuje atmosferu iznad grada. Tako gradovi postaju magnet za oblake i pljuskove, posebno kada dolazi do frontalnih sudara masa. Uz to, voda se u urbanim zonama teže sliva – pa dolazi do bujičnih poplava već pri prvom jačem pljusku.
6. Uloga mediteranskog ciklona
Znatna količina ljetnih oluja kod nas dolazi zahvaljujući tzv. mediteranskim ciklonima – niskim pritiscima koji nastaju iznad toplih voda Sredozemnog mora. Kada se ti cikloni pokrenu ka Balkanu, povlače za sobom ogromne količine vlage i pokreću atmosfersku nestabilnost. Njihov dolazak često znači kišne talase, grmljavine i lokalne nepogode koje traju danima.
7. Kada možemo očekivati smirivanje?
Ljetna nevremena, iako mogu biti silovita, najčešće su kratkog trajanja. Obično se javljaju poslijepodne i uveče, a traju od pola sata do nekoliko sati. Nakon toga se atmosfera “isprazni”, temperatura padne, i noć bude prijatnija.
Ipak, ako se niz ciklona nadoveže jedan na drugi, kao što se sve češće dešava usljed klimatskih poremećaja, nevremena mogu trajati danima – u talasima. Takvi obrasci uzrokuju prave štete, kako na infrastrukturi, tako i u poljoprivredi.
