Muško žemski odnosi su jako složeni i ponekad je zaista teško razumjeti jednu ili drugu stranu. Zabilježeni su slučajevi da muževi iznenada odu, kažu da idu do prodavnice i nikad više se ne vrate. No, mi sa balkana ne bi bili balkanci kada bi i takvu situaciju pretvorili u zafrkanciju.
–Nemoj bezveze plakati, evo zapali cigaru.
U nastavku slijede zanimljivosti o cigaretama – sigurno među vama ima dosta pušača. Mi sa balkana smo poznati kao veliki konzumenti cigareta, možda najveći na svijetu. Svakako da preporučujemo da pokuate da prestanete.
ZANIMLJIVOSTI O CIGARETAMA – MRAČNA, ČUDNA I ŠOKANTNA ISTINA O JEDNOM OD NAJZARAZNIJIH IZUMA ČOVJEČANSTVA
1. Cigarete nisu proizvod 20. vijeka – one su proizvod rituala starog svijeta
Iako ih povezujemo s kafanom, stresom i savremenim porocima, korijen cigareta seže duboko u prošlost. Prvi narodi Amerike, poput Maja, Inka i Asteka, pušili su duvan hiljadama godina prije dolaska Evropljana – ali ne iz dosade, već kao sveti čin povezivanja s božanstvima. Udisanje dima je bio obred, način komunikacije s višim silama. Ispočetka, duvan je bio rezervisan samo za sveštenike, vračeve i ratnike.
2. Kristofor Kolumbo je donio duvan Evropi – i nije znao šta mu je u rukama
Kada su Kolumbovi mornari 1492. ugledali domoroce kako puše savijene listove, bili su šokirani. Ali ubrzo su i oni zatražili dim. Tako je duvan stigao u Španiju i Portugal, i za svega nekoliko decenija osvojio čitav stari kontinent. Prvobitno se konzumirao u lulama i žvakanjem. Sama riječ „cigareta“ nije postojala do 1800-ih.
3. Cigareta je nekada bila medicinsko sredstvo
Zvuči nevjerovatno, ali do kraja 19. vijeka, ljekari su često preporučivali cigarete protiv astme, nesanice, pa čak i kao sredstvo za „smirenje ženskih živaca“. U apotekama su se mogle kupiti posebne marke „terapijskih cigareta“. Tek nakon 1950-ih počinje pravi naučni rat protiv duvana.
4. Nikotin – droga koja djeluje za 7 sekundi
Kada povučeš dim cigarete, nikotin iz dima za samo 7 sekundi stigne do mozga. Tamo se „zakači“ na receptore i ispušta dopamin – hormon zadovoljstva. Ovo trenutno stvara osjećaj nagrade i smirenosti. Ali ono što slijedi je pad raspoloženja, anksioznost, i potreba za još jednom cigaretom. Upravo zato se kaže da je nikotin zarazniji čak i od heroina i kokaina, iako mnogi to olako shvataju.
5. Prosječna cigareta sadrži više od 7.000 hemikalija
I to nije hiperbola. Više od 7.000 različitih jedinjenja oslobađa se sagorijevanjem duvana – od kojih su barem 70 kancerogene. Među njima su:
-
Arsen – koristi se u otrovu za pacove.
-
Formaldehid – koristi se za balsamovanje mrtvih tijela.
-
Amonijak – industrijska hemikalija.
-
Ugljen-monoksid – isti onaj gas koji ubija ljude u garažama.
Cigareta izgleda kao nevina slamčica – ali je hemijska bomba.
6. Filter cigarete je zapravo marketinški trik
Mnogi vjeruju da filter smanjuje štetnost cigarete. Ali istina je da filter ne sprječava štetne tvari da uđu u pluća. Još gore, kada cigareta ima filter, ljudi je jače uvlače i dublje udišu. Rezultat? Više nikotina, više katrana, veći rizik. Filter postoji samo da bi „smirio“ potrošača, a ne da ga zaštiti.
7. Najprodavanija marka cigareta svih vremena je Marlboro
Marlboro je počeo kao ženska cigareta, s marketingom koji je ciljao „sofisticirane dame“. Ali kada su stvorili lik Marlboro kauboja, prodaja je eksplodirala. On je postao oličenje muškosti, slobode i američkog sna. Ironija? Marlboro kauboj – pravi model iz reklama – umro je od raka pluća.
8. U mnogim ratovima, cigarete su bile važnije od metaka
Tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, cigarete su bile dio vojnog paketa. Vojnici su dobijali besplatne cigarete uz municiju i obroke. Cigareta je bila sredstvo protiv stresa, dosade, traume. Neki istoričari tvrde da su duvanske kompanije namjerno promovisale pušenje među vojnicima, jer su znali da će tako stvoriti milione budućih potrošača.
9. Pušenje ubija više ljudi nego ratovi, terorizam i saobraćajne nesreće zajedno
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da oko 8 miliona ljudi godišnje umre zbog pušenja. To uključuje i pasivne pušače – ljude koji ne puše, ali udišu dim. Šokantno, ali ta cifra prevazilazi sve druge oblike nasilne smrti u modernom svijetu.
10. Prva zemlja koja je zabranila cigarete u javnosti bila je nacistička Njemačka
Da, Hitler je bio strastveno protiv pušenja. Smatrao je da cigarete uništavaju njemački narod, i da su „zavjera kapitalista“. Nacistički režim je prvi uveo javno zdravstveno upozorenje na paklice cigareta, zabranio reklamiranje i ograničio pristup ženama i mladima. Čudna istina: dok je nacizam sprovodio zločine, bio je ispred vremena u borbi protiv pušenja.
11. Cigarete su inspirisale filmove, pjesme i čitave modne pokrete
Ikonične scene iz filmova gdje likovi puše (James Dean, Humphrey Bogart, Marlon Brando, Audrey Hepburn) pomogle su da pušenje postane simbol stila, elegancije i pobune. Cigareta nije bila samo navika – bila je stav, filozofija, manifest.
12. Duvan i ekonomija: milijarde koje razaraju zdravlje
Industrija cigareta godišnje obrće preko 700 milijardi dolara. Najveći proizvođači (Philip Morris, British American Tobacco, Japan Tobacco) ulažu milijarde u reklame, sponzorstva, pa čak i lobiranje protiv zakona koji ograničavaju pušenje. U mnogim siromašnijim zemljama, duvan je i dalje ekonomska osovina.
13. Elektronske cigarete – spas ili nova klopka?
Vape, e-cigarete, JUUL – sve su to pokušaji da se stvori „manje štetna“ alternativa. Međutim, brojna istraživanja pokazuju da mnogi mladi koji nikada ne bi pušili klasične cigarete počinju s e-cigaretama, a zatim prelaze na prave. Takođe, e-tečnosti sadrže nikotin i druge iritanse, a neki slučajevi „vape bolesti pluća“ su bili smrtonosni.
14. Najskuplja cigareta na svijetu – 1.000 dolara po komadu
Postoji luksuzna verzija cigareta zvana Treasurer, obložena zlatom, s vanilijom iz Madagaskara, ručno valjana i pakovana u svilu. Ove cigarete se prodaju u ekskluzivnim buticima, a njihova publika su milijarderi i ekscentrični bogataši. Ironično – ista bolest, samo u luksuznijem pakovanju.
15. Ovisnost koja ne prestaje ni kad stigne smrt
Postoje slučajevi gdje su ljudi na samrti, priključeni na aparate, tražili još samo jedan dim. Nikotin ima duboku emocionalnu i neurološku kontrolu, posebno kod osoba koje su pušile decenijama. Čak i kada im se pluća raspadaju – tijelo vapi za još.
