Kočnice su jedne od najvažnijih dijelova u automobilu. Razlog je očit – kočnice su ključ sigurnosti u vožnji automobila. U današnjoj priči imamo glavnog aktera kojem otkazuju kočnice a nakon toga slijedi komedija.

A ja pregazio onog prvog i kad se to desilo, on počeo da bježi među ostalih 50…

Kočnice su jedan od najvažnijih dijelova svakog automobila, ali ih vozači često primijete tek onda kada počnu stvarati probleme. Motor omogućava automobilu da se kreće, mjenjač prenosi snagu, gume ostvaruju kontakt s cestom, ali upravo kočioni sistem određuje koliko će se brzo i sigurno automobil zaustaviti kada to postane najvažnije.

Savremeni automobili koriste složen sistem koji naizgled jednostavnu radnju – pritisak noge na papučicu – pretvara u snažnu silu koja usporava vozilo teško više od tone. Kada vozač pritisne papučicu kočnice, sila se preko kočionog sistema prenosi na točkove. Kod većine današnjih automobila tu se koriste diskovi i kočione pločice, dok se kod nekih vozila, naročito na zadnjoj osovini, još uvijek mogu pronaći i bubanj-kočnice.

Disk kočnica funkcioniše tako što se metalni disk okreće zajedno s točkom, dok kočiona čeljust pritišće pločice uz njegovu površinu. Trenje koje tada nastaje pretvara kinetičku energiju automobila u toplotu. Zbog toga se kočioni diskovi prilikom intenzivnog kočenja mogu zagrijati do veoma visokih temperatura. Što je automobil teži, brzina veća i kočenje intenzivnije, to se stvara više toplote.

Upravo zbog toga kočnice nisu samo pitanje njihove sposobnosti da zaustave automobil jednom. Jednako je važno da mogu više puta snažno kočiti bez značajnog gubitka učinkovitosti. Taj problem poznat je kao „fading“, odnosno slabljenje kočnica usljed pregrijavanja. Vozač tada može primijetiti da papučica djeluje drugačije, da automobil slabije usporava ili da je za zaustavljanje potrebno više vremena i veća sila na papučici.

Kočione pločice su potrošni dio sistema. One se tokom vožnje postepeno troše jer svaki put kada pritisnemo kočnicu dolazi do trenja između pločice i diska. Brzina trošenja zavisi od brojnih faktora: načina vožnje, mase automobila, saobraćaja, kvaliteta dijelova, vrste guma, terena i učestalosti naglih kočenja. Automobil koji većinu vremena vozi otvorenom cestom može mnogo sporije trošiti pločice od vozila koje svakodnevno provodi sate u gradskoj gužvi.

Jedan od najčešćih znakova istrošenih kočionih pločica jeste karakterističan metalni zvuk ili škripanje. Ipak, svaki zvuk ne znači automatski da su pločice potrošene. Na ponašanje kočnica mogu uticati vlaga, prljavština, površinska korozija na disku, kvalitet materijala ili način na koji su komponente ugrađene. Zbog toga se problem ne bi trebao dijagnosticirati samo na osnovu zvuka.

Posebnu pažnju treba obratiti na kočionu tečnost. Ona prenosi pritisak od glavnog kočionog cilindra prema kočnicama na točkovima. Međutim, kočiona tečnost s vremenom može apsorbovati vlagu iz okoline, čime se mijenjaju njena svojstva. Pri veoma visokim temperaturama voda u sistemu može dovesti do stvaranja pare, a para je mnogo kompresibilnija od tečnosti. Posljedica može biti mekša papučica i smanjenje učinkovitosti kočenja.

Ako papučica kočnice iznenada postane neobično mekana, spužvasta ili propada dublje nego ranije, to nije nešto što treba ignorisati. Uzrok može biti zrak u sistemu, curenje kočione tečnosti, problem s glavnim cilindrom ili neki drugi kvar. S druge strane, veoma tvrda papučica također može ukazivati na problem, naročito sa sistemom koji pomaže vozaču da razvije potreban pritisak.

Veliku ulogu u savremenim automobilima imaju ABS i elektronski sistemi stabilnosti. ABS sprečava blokiranje točkova pri snažnom kočenju, omogućavajući vozaču da zadrži određenu mogućnost upravljanja vozilom dok intenzivno koči. Kada se ABS aktivira, vozač može osjetiti karakteristično pulsiranje na papučici. To nije kvar, već znak da sistem radi.

Elektronska kontrola stabilnosti ide još korak dalje. Ona prati ponašanje automobila i može pojedinačno kočiti određene točkove kako bi pomogla automobilu da zadrži stabilnost. Zbog toga moderna kočnica više nije samo mehanički sklop sastavljen od diska, pločice i čeljusti. Ona je dio kompleksnog sistema koji povezuje mehaniku, hidrauliku, elektroniku i senzore.

Ipak, bez obzira na to koliko je automobil tehnološki napredan, fizička ograničenja i dalje postoje. Najbolje kočnice na svijetu ne mogu zaustaviti automobil trenutno. Zaustavni put zavisi od brzine, mase vozila, stanja guma, kvaliteta asfalta, vremenskih uslova, nagiba ceste i reakcije vozača. Posebno je važno razumjeti koliko brzina utiče na potrebnu energiju za zaustavljanje. Automobil pri većoj brzini ne mora samo „malo više“ kočiti – količina energije koju kočnice moraju pretvoriti u toplotu raste veoma brzo.

Zbog toga dobre kočnice ne mogu nadoknaditi loše gume. Guma je posljednja tačka kontakta između automobila i ceste i upravo preko nje se sila kočenja prenosi na podlogu. Ako je guma istrošena, nepravilno napumpana ili neprikladna za vremenske uslove, sposobnost kočenja može biti ozbiljno smanjena bez obzira na stanje kočionih diskova i pločica.

Zanimljivo je i to da vozač može mnogo uticati na životni vijek kočnica. Nagla ubrzanja nakon kojih slijede intenzivna kočenja stvaraju mnogo više toplote i trošenja nego predviđanje saobraćaja i postepeno usporavanje. Na nizbrdicama je korisno koristiti kočenje motorom, odnosno niži stepen prenosa, kako bi se dio opterećenja prebacio sa kočnica na pogonski sklop.

Kočnice zato nisu komponenta koju treba posmatrati samo kroz pitanje „da li automobil još uvijek koči“. Automobil može i dalje stati, ali to ne znači da je kočioni sistem u optimalnom stanju. Neobični zvukovi, vibracije pri kočenju, povlačenje automobila na jednu stranu, promjene u osjećaju papučice, neujednačeno trošenje pločica ili povećan zaustavni put razlozi su za pregled sistema.

Na kraju, kočnice su jedan od onih dijelova automobila o kojima se najviše govori kada nešto pođe po zlu, a najmanje kada sve funkcioniše kako treba. Upravo zato ih je lako uzeti zdravo za gotovo. Svaki put kada pritisnemo papučicu i automobil se sigurno uspori, iza te jednostavne radnje stoji čitav niz mehaničkih i elektronskih sistema koji rade zajedno.

Možda je najbolji način da shvatimo njihovu važnost upravo taj što ih tokom normalne vožnje gotovo i ne primjećujemo. Dobre kočnice ne privlače pažnju. One jednostavno rade svoj posao – sve dok jednog dana ne shvatimo koliko je važno da su bile ispravne.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime