Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je otvorio pitanje zdravstvenog stanja i mogućeg prijevremenog puštanja Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid u Srebrenici. Ovoga puta Vučić je kritikovao odnos zapadnih zemalja i haških institucija prema Mladiću, tvrdeći da bi zbog njegovog teškog zdravstvenog stanja trebalo pokazati humanost.
Vučić smatra da u situaciji u kojoj se, prema dostupnim informacijama, Mladić nalazi pred krajem života više nije presudno koliko mu je vremena ostalo.
Govoreći novinarima, napravio je paralelu sa slučajem nekadašnjeg generala Vojske Jugoslavije Nebojše Pavkovića.
„Da li je ostalo nedjelju ili pet nedjelja, svejedno je. Mogli su, kao što su čekali Pavkovića da bukvalno dođe do dvije nedjelje pred smrt, pa ga pustili u zemlju da dođe, makar da umre, tamo gdje je živio i za šta se borio. Ne razumijem te principe“, rekao je Vučić.
Vučić tvrdi da presuda nije tema
Predsjednik Srbije pokušao je pitanje Mladićevog eventualnog puštanja odvojiti od presude kojom je nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske osuđen na doživotni zatvor.
Prema njegovom tumačenju, rasprava bi u ovom trenutku trebala biti prvenstveno humanitarna.
„To nema veze ni sa njihovim presudama, ni sa tim šta ko misli. Ovo o generalu Mladiću ima veze samo sa humanim odnosom prema nekom čovjeku. Zašto se tako ponašaju i zašto to rade, ne razumijem, da budem sasvim iskren“, poručio je Vučić.
Takav stav, međutim, dolazi u trenutku kada se već duže vrijeme vodi pravna i politička polemika oko zahtjeva da Mladić zbog zdravstvenog stanja napusti pritvorsku jedinicu u Hagu.
Tvrdnje o njegovom teškom stanju pojavljuju se već duže vrijeme
Informacije da je Mladićevo zdravlje ozbiljno narušeno nisu nove.
Njegova porodica je još u maju 2025. godine tvrdila da su ljekarske procjene izrazito loše i da postoji mogućnost da neće dočekati kraj te godine.
Slične tvrdnje pojavljivale su se u javnosti i kasnije, paralelno sa zahtjevima njegovih advokata i porodice da mu se omogući izlazak iz pritvora i nastavak liječenja u Srbiji.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu razmatrao je takve zahtjeve, ali oni nisu rezultirali Mladićevim puštanjem.
U jednom od obrazloženja odluke kojom je zahtjev odbijen navedene su informacije koje ukazuju na izuzetno ozbiljno zdravstveno stanje i završnu fazu njegovog života.
Uprkos tome, predsjednica Mehanizma Graciela Gatti Santana nije odobrila zahtjev porodice i odbrane da Mladić bude pušten radi liječenja u Srbiji.
Zašto je Mladić i dalje u Hagu?
Važno je naglasiti da odluka o njegovom eventualnom puštanju nije politička odluka pojedinačnih zapadnih država, nego pitanje koje se rješava kroz procedure međunarodnog pravosudnog mehanizma.
Ratko Mladić je 2021. godine pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
Između ostalog, proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progone, istrebljenje, ubistva, deportacije, prisilno premještanje stanovništva, terorisanje i protivpravne napade na civile te uzimanje talaca.
Zbog toga pitanje njegovog eventualnog prijevremenog puštanja ima daleko širi kontekst od samog zdravstvenog stanja.
S jedne strane nalaze se zahtjevi odbrane, porodice i zvaničnika iz Srbije koji insistiraju na humanitarnim razlozima. S druge strane stoje pravosnažna presuda, težina zločina za koje je osuđen i kriteriji koje međunarodni mehanizam primjenjuje kada odlučuje o prijevremenom ili privremenom puštanju osuđenika.
Odnos Beograda prema Hagu godinama izaziva kontroverze
Vučićeve najnovije izjave treba posmatrati i u širem kontekstu odnosa vlasti Srbije prema naslijeđu Haškog tribunala.
Zvanični Beograd više puta je kritikovao pojedine presude i odnos međunarodnih institucija prema Srbima osuđenim za ratne zločine, dok istovremeno od tih istih institucija traži donošenje odluka kojima bi se omogućilo njihovo prijevremeno puštanje ili liječenje u Srbiji.
Posebne političke tenzije izazvala je i Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
Vučić se snažno protivio njenom usvajanju i tokom glasanja u Generalnoj skupštini UN-a bio ogrnut zastavom Srbije. Beograd je tada vodio intenzivnu diplomatsku kampanju protiv usvajanja rezolucije.
Najnovija Vučićeva izjava zato ponovo otvara dvije odvojene teme koje se često prepliću kada je riječ o Mladiću: pitanje humanitarnog postupanja prema teško bolesnom zatvoreniku i pitanje odgovornosti za zločine zbog kojih služi doživotnu kaznu.
Vučić insistira na prvom i tvrdi da ne razumije zbog čega Mladiću nije omogućeno da posljednji period života provede izvan Haga.
Konačna odluka, međutim, nije na vlastima Srbije. Dok nadležni međunarodni mehanizam ne donese drugačiju odluku, Mladić ostaje osuđenik na izdržavanju pravosnažne doživotne kazne.
