Prvi su dani februara mjeseca. Zehmerija, odnosno Erbein, prvi, oštriji dio zime, je završio. jučer, prvog februara je započeo hamsin, drugi, blaži dio zime. Hamsin je riječ arapskog porijekla i u prijevodu na naš jezik znači pedeset, budući da je hamsin poznat i po snažnom pustinjskom, vrelom i suhom južnom vjetru koji traje oko pedeset dana nad sjeveroistokom Afrike (Egipat), snažno podižući vrele zračne mase iz pustinje koje uzrokuju osjetan porast temperature zraka, nerijetko i iznad 40 °C i uz vrlo nisku vlažnost zraka, a vjetar može dosegnuti brzinu i do 40 ms^-1 (144 km/h).
Za vrijeme hamsina upoznati smo i sa pojavom tri džemreta (etimologija iz turskog i arapskog jezika), odnosno u prijevodu na naš jezik – vala, udarca, zračnih struja koji/a svaki/a ponaosob donosi popuštanje zime, najprije zagrijavajući zrak (19.02), potom vodu (26.02), a onda i zemlju (05.03).
U narodnoj meteorologiji, 02.02. je poznat po kršćanskom prazniku Kalendori, odnosno Svijećnici, koja također pokazuje da je jedna polovina zime iza nas. Sutra će i mrmot Phil izaći iz svoje jazbine pri čemu će procijeniti nastavak ili završetak zime, u zavisnosti ugleda li svoju sjenu ili ne.
U pojedinim publikacijama, legenda hrvatske meteorologije, pokojni Milan Sijerković, meteorolog Nove TV, je ovako pisao o veljači, odnosno februaru: “Veljača je “sniježna odstupnica zime… hladna i vrlo ćudljiva vladanja, općenito nesklona poljoprivrednicima.”
A i Fra Silvestar Kutleša imao je zanimljivu etimologiju za drugi mjesec u godini: “Kažu da je veljača prozvata što često velja, vrti i privrće vrime.”
Kao jedinom ženskom mjesecu u godini, na veljaču se narod “iskalio”, pa ju je, zbog provjerene nestalnosti i nezdravosti vremena, obilatije okitio iskričavim izrekama.
A u nastavku su “iskričave” izreke koje se vežu za februar/veljaču:
“Kalandore ora, prođe zime pola.”
“Minja se ko veljača.”
“Bog te čuva vedre Kalandore, a oblačna Jurjeva (23. IV.)”
“Kalandora vedra, dici se vide rebra (nerodna godina, bit će glad).”
“Ako je Svijećnica vedra, bit će duga zima.”
“Što burnija Svijećnica – to ljepše proljeće.”
“Cvate li na Kalandoru, bit će o Cvitnoj nedilji mraza.”
“Veljača velja, ožujak popelja.”
“Što se u veljači zazeleni, rado se posuši.”
“Što velja izmami, to marač (ožujak) opali.”
“Ako veljača viluje, marač miruje; ako veljača miruje, marač viluje.”
“Ako velja ne veljuje, onda marač oplakuje.”
Prema svim dostupnim prognoznim i statističkim modelima, i ovogodišnji drugi mjesec bit će izgledno topliji mjesec od prosjeka, pri čemu su moguće nerijetko i periodi i sa značajnijim temperaturnim odstupanjem, odnosno perioda kada temperature zraka prelaze 15 °C, a na sjeveru Bosne se približavaju i prema 20 °C, što smo imali i proteklih godina. Uopćeno govoreći, ovaj mjesec bi tako nastavio trend toplih, gotovo proljetnih februara koji je započeo još 2014. godine, s kratkom stankom 2018. godine, budući da su sve unazad 7-8 godina izuzev već spomenute 2018. bile toplije od prosjeka.
Posljedica ovogodišnje toplijeg februara je jačanje utjecaja Atlantika te pozicioniranog grebena koji se preko zapadne i jugozapadne Europe širi prema srednjoj Europi, koji potiskuje hladniji zrak istočnije, pa se sve promjene vremena nad našom zemljom uglavnom svode na kratkotrajne i po rubu utjecaje frontalnih poremećaja koji donose prolazna zahlađenja sa manjom količinom padavina, što pokazuje i trend sušnijeg februara od prosjeka. U takvim okolnostima, signali za veće zahlađenje i veći snijeg su vrlo niski, pa će izgledno karakter veljače-prevrtače opravdati jedino promjene temperaturnog režima.
A ako je suditi prema trenutnim srednjoročnim izračunima, proljetne temperature i toplota koja se povlači sa sjevera Afrike moguća je već iduće sedmice.
Izvor: Zenicablog/Nedim Sladić
