Američki predsjednik Joe Biden pristao je “u principu” da održi samit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na kojem bi se razgovaralo o krizi oko Ukrajine.
Pregovori koje je predložila Francuska održaće se samo ako Rusija ne izvrši invaziju na svog susjeda, saopštila je Bijela kuća. Sastanak bi mogao ponuditi moguće diplomatsko rješenje za jednu od najgorih sigurnosnih kriza u Evropi u posljednjih nekoliko decenija.
Američki zvaničnici kažu da obavještajci sugeriraju da je Rusija spremna pokrenuti vojnu operaciju, što Moskva poriče. Prijedlog je objavilo francusko predsjedništvo nakon dva telefonska razgovora između predsjednika Emmanuela Macrona i gospodina Putina, koji su trajali ukupno skoro tri sata. Druga razmjena se dogodila u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima po moskovskom vremenu, a uslijedila je nakon 15-minutnog razgovora koji je Makron imao sa Bajdenom. Macronov ured saopćio je da će se o detaljima mogućeg samita razgovarati tokom sastanka američkog državnog sekretara Antonija Blinkena i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u četvrtak.
U saopćenju koje je potvrdilo prijedlog, Bijela kuća je također rekla da Rusija izgleda “nastavlja pripreme za sveobuhvatni napad na Ukrajinu vrlo brzo”, te da su SAD spremne nametnuti “brze i teške posljedice” ako se to dogodi. Rusija je okupila više od 150.000 vojnika blizu ukrajinskih granica, prema američkim procjenama. Američka kompanija Maxar saopćila je da novi satelitski snimci pokazuju višestruka nova raspoređivanja oklopne opreme i trupa iz ruskih garnizona u blizini granice s Ukrajinom, što ukazuje na povećanu vojnu spremnost.
Putin se složio da je potrebno “dati prioritet diplomatskom rješenju” za krizu, navodi francusko predsjedništvo. Rečeno je da će biti obavljen “intenzivan rad” kako bi se omogućio sastanak “u narednih nekoliko sati” s ciljem prekida vatre. Kremlj je rekao da je Putin okrivio ukrajinsku vojsku za eskalaciju tenzija. Ukrajina je to odbacila, rekavši da je Moskva uključena u kampanju provokacija koja ima za cilj stvaranje izgovora za intervenciju. Međutim, francusko predsjedništvo je saopćilo da su se oba lidera složila da nastave pregovore kroz Normandijski format, grupu stvorenu za rješavanje sukoba u istočnoj Ukrajini koja uključuje Rusiju, Ukrajinu, Francusku i Njemačku.
Britanski premijer Boris Johnson rekao je da su Putinove obaveze prema Macronu “znak dobrodošlice” da bi se i dalje mogao “upustiti u pronalaženje diplomatskog rješenja”. Međutim, gospodin Johnson je pozvao Putina da se “odmakne od svojih trenutnih prijetnji i povuče trupe sa ukrajinske granice”.
Njegovi komentari uslijedili su nakon što su neprovjereni izvještaji u američkim medijima sugerirali da Washington vjeruje da bi napad mogao biti pokrenut odmah.
A neimenovani obavještajni zvaničnik rekao je za CNN da je blizu 75% ruskih konvencionalnih snaga sada na granici s Ukrajinom. Koncentracija ruskih snaga na udaljenosti od Ukrajine bila je krajnje neobična, rekao je izvor. Ali ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov rekao je da je napad “sutra ili prekosutra” malo verovatan jer nijedna ruska “udarna grupa” još nije formirana u blizini granice.
U ostalim razvojima:
- Pobunjenici u Lugansku rekli su da su dva civila ubijena u granatiranju ukrajinskih snaga, ali su vlasti u Kijevu negirale bilo kakvu umiješanost
- Hiljade civila, od nekoliko miliona stanovnika, evakuiše se sa separatističkih teritorija u Rusiju, dok se ljudi u godinama za borbu mobilišu za borbu
- Američka ambasada u Moskvi upozorila je Amerikance na potencijalne napade na javnim mjestima u Rusiji, uključujući i duž granice s Ukrajinom. Glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova kritizirao je taj potez
Putin je tražio uvjeravanja da NATO neće prihvatiti Ukrajinu, bivšu sovjetsku državu s bliskim vezama s Rusijom, dok zapadna alijansa poriče da predstavlja bilo kakvu prijetnju Rusiji.
Strahuje se da bi ruska vojna intervencija mogla pokrenuti još krvaviji rat od sukoba u istočnoj Ukrajini koji je koštao najmanje 14.000 života.
Izvor: bbc.com
